U znaku obljetnica – Strossmayeru u čast

U godini velikih obljetnica, posebno su značajne 210. godišnjica rođenja i 120. godišnjica smrti znamenitog biskupa Josipa Jurja Strossmayera kojemu je ovim povodom u Osijeku posvećena izložba. Premda je o Strossmayeru mnogo toga već rečeno i napisano, on do danas ostaje jedna od najzanimljivijih, ali i najkompleksnijih figura hrvatske povijesti čija je misao do danas ostala predmet određenih prijepora i tendencioznih tumačenja. Simbolično, izložba je otvorena na središnjem osječkom trgu koji nosi ime velikog Strossmayerova suvremenika i gorljivog političkog suparnika, Ante Starčevića. Njihovi su politički putovi za života možda bili različiti, ali ciljevi, osobito iz današnje perspektive, bliži nego što obično mislilo.

Izložba posvećena Strossmayeru na središnjem osječkom trgu

Izložbu su, uz potporu osječkog Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera zajednički organizirali i postavili Državni arhivi u Osijeku i Zagrebu, a njezin središnji koncept, kako su na otvaranju naglasili ravnatelji dviju ustanova, Dražen Kušen i Željka Dmitrus Purić uz autore Melitu Rončević i Domagoja Čička, počiva na bogatoj i značajnoj arhivskoj građi iz različitih fundusa, uglavnom iz osječkog arhiva te na baštinskim dokumentima, fotografijama i osobnim zapisima i memorabilijama vezanima uz lik i djelo biskupa bosanskog i srijemskog. Kroz pomno odabrane dokumente na panoima, Osječanima su predočena najznačajnija poglavlja iz Strossmayerova života i javnog djelovanja, ključne inicijative i neumorni rad na unapređenju Hrvatske i hrvatskog naroda te na jačanju identiteta, kulture, znanosti i gospodarstva nacije „u nastajanju“ i građanskog društva. Teolog, erudit, narodni tribun, Strossmayer je 1850. godine ustoličen za biskupa. Na Prvom vatikanskom koncilu usprotivio se dogmi o papinskoj nepogrešivosti. Unatoč tadašnjim reakcijama koje očekivano, nisu izostale, ostao je vjeran svojoj viziji Crkve koja je bila bliska narodu i manje povezana s političkim autoritetima. Sve to moglo se doznati na izložbi koju su uz kulturne djelatnike baštinskih ustanova Osijeka i Zagreba nazočili predstavnici grada i Osječko-baranjske županije i Đakovačko-osječke nadbiskupije, kao i rektor osječkog Sveučilišta Vladimir Guberac. Istaknuo je ovom prilikom kako Strossmayerova čuvena krilatica „Sve za vjeru i domovinu!“ na najbolji način oslikava biskupovu ostavštinu i koja nam i danas može i treba biti nit vodilja. Strossmayerova vizija Hrvatske kao prosvijetljene i kulturno snažne, ali dijalogu i toleranciji otvorene i moderne europske nacije ostvarivala se ponajprije na kulturnom polju, unatoč brojnim preprekama, a i nerijetkim razilaženjima sa svojim suvremenicima.

Mecena, dobrotvor i vizionar koji je u svakom pogledu bio ispred svoga vremena, Strossmayer je ključni pokrovitelj osnivanja Akademije znanosti i umjetnosti 1861. godine,  zaslužan je i za osnivanje Galerije starih majstora u Zagrebu, a podupirao je rad brojnih organizacija pa tako i Matice hrvatske. Potaknuo je osnivanje i razvoj Sveučilišta u Zagrebu, financirao izgradnju sakralnih i javnih građevina, npr. impozantnu katedralu sv. Petra u Đakovu, tada stolnu crkvu đakovačku, i konkatedralu sv. Petra i Pavla u Osijeku. Strossmayer je redovito podržavao umjetnike i intelektualce, i one s kojima se nije uvijek slagao, te neumorno, na tragu iliraca, radio na jačanju nacionalne svijesti i jedinstva južnoslavenskih naroda. Umro je 1905. godine u Đakovu, nakon pola stoljeća biskupovanja, a njegov sprovod okupio je političku, kulturnu i crkvenu elitu.

Izložba je u Osijeku bila otvorena do 9. veljače, a nakon toga se seli u Đakovo i Zagreb. Usporedo s ovom, i u Muzeju Slavonije u biskupovu rodnom Osijeku te u Spomen-muzeju u Đakovu otvorena je numizmatička izložba pod nazivom U ime pape i biskupa našega posvećena papinskom novcu i medaljama.