Vijenac 807

Aktualno

Iz uvoda u promociju knjige Marija Jareba Hrvatski nacionalni simboli, Matica hrvatska, 11. veljače

Priča o Hrvatskoj kroz nacionalne simbole

Luka Šeput, glavni urednik Matice hrvatske

U okviru programa proslave 183. rođendana Matice hrvatske održana je promocija knjige Matičina potpredsjednika Marija Jareba Hrvatski nacionalni simboli o kojoj su uz autora govorili recenzent Hrvoje Kekez i urednik Luka Šeput

Sadržaj knjige iznimno je bogat i otkriva priču o hrvatskoj političkoj prošlosti prikazanu na primjeru nacionalnih grbova i zastava. Autorov prikaz je sveobuhvatan i seže od razdoblja kasnoga srednjega vijeka, kada se i u Europi počinju upotrebljavati grbovi pojedinih vladara i velikaša kao znak razlikovanja u bitkama, do modernoga hrvatskog političkog osamostaljenja 1991. i oblikovanja suvremenog državnoga grba i zastave kao i grbova pojedinih hrvatskih pokrajina i županija. (…)


Autor knjige potpredsjednik MH Mario Jareb, glavni urednik MH Luka Šeput i recenzent Hrvoje Kekez / Snimio Mirko Cvjetko / MH

Sretna je okolnost što se knjiga Marija Jareba pojavljuje upravo na početku godine u kojoj obilježavamo 1100. obljetnicu Hrvatskoga Kraljevstva. Iako je kralj Tomislav živio u vrijeme kada se grbovi još nisu rabili kao znak pripadnosti određenoj plemićkoj obitelji ili vladarskoj kući, samostalne srednjovjekovne hrvatske kneževine i poslije Hrvatsko Kraljevstvo ishodišna su točka nacionalne samosvijesti i pretpostavka sveukupnog daljnjeg političkog razvoja kakav se u ovoj knjizi prikazuje i prati. Na primjeru nacionalnih simbola hrvatska se prošlost od srednjega vijeka do danas pokazuje kao mukotrpna borba za očuvanje vlastitoga naroda i njegove političke autonomije. (…)

Sve promjene političkih simbola, koje ove knjiga revno i detaljno bilježi, odražavaju uspone i padove hrvatskoga naroda u njegovoj prošlosti; one reflektiraju političke okolnosti u kojima je živio, bolja vremena, ona lošija, nerijetko kompromise. Svi važniji prijelomni trenuci u hrvatskoj povijesti, kao što su, primjerice, Cetinski sabor, Hrvatsko-ugarska nagodba ili odluka o ulasku u Državu Slovenaca, Hrvata i Srba, odnosno Kraljevstvo SHS, donijeli su vidljive promjene u državnim grbovima i zastavama. (…)


Izd. Matica hrvatska, Zagreb, 2024.

Ako je priča o hrvatskim simbolima priča o Hrvatskoj sagledana kroz prizmu njezinih državnih identitetskih oznaka, onda moramo reći da je to priča koja, usprkos brojnim nedaćama, ima sretan završetak. Ostvarenje samostalne hrvatske države dovelo je do stabilne uspostave državnih simbola. Autor informativno piše o tome da su oni mogli izgledati i drukčije, i premda u konačnom liku nekog grba traga uvijek ostavljaju i sasvim akcidentalne okolnosti, danas su i država i njezini znakovi u boljoj poziciji no što su bili ikada u povijesti. Zbog toga se svakom čitatelju, koji voli domovinu, na kraju čitanja ovog djela mora javiti osjećaj ponosa.

U njezine borbe, treba reći, nemali dio svojih snaga, u moderno doba, u 19. i 20. stoljeću, utkala je i kuća u kojoj se nalazimo i koja je knjigu objavila. Na dan njezina utemeljenja Mariju Jarebu, autoru i potpredsjedniku Matice hrvatske, čestitam na posvećenosti, pedantnosti i strasti kojom je napisao ovu knjigu te je dokumentirao brojnim rijetko viđenim ilustracijama, a Matici hrvatskoj, Matičinu vodstvu, i vama, matičarkama i matičarima, čestitam visoku obljetnicu i želim da se priča o Hrvatskoj nastavi, da se dalje ispreda i da joj put u budućnost bude oslikan svijetlim i pobjedničkim tonovima.

Vijenac 807

807 - 13. veljače 2025. | Arhiva

Klikni za povratak