Nestanak Jalte

Naraštaji hrvatskih pjevača i glumaca u zagrebačkom kazalištu Komedija desetljećima su pričali romantičnu priču o snu zvanom Jalta. Hrvatska kulturna javnost hranila se metaforom cvjetne livade u tome mjuziklu, mjesta na kojemu će civilizacija napokon ostvariti ideale pravičnosti i mira. No, ta ista kulturna javnost bila je svjesna činjenice da je riječ samo o sjajnom glazbeno-scenskom događaju, prvoklasnom kulturnom nadomjestku za zabranjeno javno prebiranje po škakljivim političkim temama. Ukratko, pojam Jalte, uključujući i pogled na nju iz hrvatskog kulturnog podneblja, pokazuje koliko je stvarnost subjektivna. Geostrateški su odnosi promjenjivi, a međunarodne granice rezultat su okolnosti, od velikih osvajača, preko dvaju svjetskih ratova pa do današnjih geopolitičkih promišljanja i planova velikih i manjih sila. Jalta je sinonim za geostratešku podjelu svijeta nakon Drugog svjetskog rata. Jalta je stvarno mjesto, grad koji je u posljednjih nekoliko desetljeća promijenio nekoliko država. U tome ljetovalištu na poluotoku Krimu prije osamdeset godina, od 4. do 11. veljače 1945, čelnici tada najvećih svjetskih sila, domaćin i sovjetski vođa Josif Visarionovič Staljin, američki predsjednik Franklin Delano Roosevelt i britanski premijer Winston Churchill dogovorili su se o novoj podjeli interesnih sfera.

Churchill, Roosevelt i Staljin na konferenciji u Jalti održanoj od 4. do 12. veljače 1945. / Izvor: Wikipedia

Kao što to na zabavan način sugerira sadržaj hrvatskog mjuzikla autora Milana Grgića, Mladena Štefančića i Alfija Kabilja, trojica svjetskih moćnika u nadahnjujućem ozračju krimskog ljetovališta uz pomno pripremljene specijalitete i probrana pića uzajamno su se nadmudrivali o tome koji će dio Europe kome pripasti. Krojili su zemljovide, premještali zemlje s jedne na drugu stranu granice, raspravljali što bi najbolje bilo učiniti s Nijemcima i usput pripremali osnutak Ujedinjenih naroda.

Naposljetku, Jalta je jednima donijela slobodu i blagostanje, a drugima desetljeća političkog limba s plačem i škrgutom zuba. Hrvatska je ponovno smještena u Jugoslaviju, ovog puta u interesnu sferu Sovjetskog Saveza koju će uskoro napustiti, ali će se Jugoslavije osloboditi istom 45 godina kasnije. Tada se činilo da su odlukom moćne svjetske trojke međunarodne granice zacementirane. U Hrvatskoj, ali i nekim drugim državama, bilo je onih koji su se nadali da to nije slučaj, da će se granice u Europi jednoga dana prilagoditi nacionalnim stvarnostima. To se doista i dogodilo početkom 1990-ih, padom komunizma, raspadom hladnoratovskog poretka i nastankom novih suverenih država. Nestalo je Sovjetskog Saveza, Jalta je osvanula u neovisnoj Ukrajini, jednoj od prvih država koje su priznale neovisnu Hrvatsku.

U Hrvatskoj je tih godina bilo političara koji su uporno ponavljali da je geostrateška podjela svijeta konačna, da se granice više nikada neće moći mijenjati. Takve tvrdnje iskusni političari ne izriču iz neznanja, nego iz kalkulacije, time pokušavaju utjecati na određene političke procese. No prilike u svijetu promjenjive su i bit će promjenjive dok je svijeta, uključujući i granice i interesne sfere. O tome svjedoči i primjer Kosova, neprestano podgrijavanje teme Republike Srpske u Bosni i Hercegovini, ali još bolje, i daleko krvavije, rat u Ukrajini, o Bliskom istoku da i ne govorimo.

Jalta je u vrijeme konferencije 1945. bila u Sovjetskom Savezu. Osamostaljenjem Ukrajine postala je ukrajinsko odmaralište na ukrajinskom poluotoku Krimu, koji je 2014. sebi pripojila Rusija, ne pitajući Ukrajinu za mišljenje. Ruski imperijalni nagon nikad nije ni mario za pravo Ukrajine na postojanje, kao što općenito svoje ciljeve stavlja ispred prava svih drugih. To je odredilo i sudbinu Jalte. Sve je samo stvar prilike.

Slično kao u kalkulacijama Donalda Trumpa o kupovini Grenlanda. Ako je Amerika svojedobno kupila Aljasku, zašto ne bi jednog dana mogla izbrojati novce i za Grenland, logika je koja vodi novoizabranog američkog predsjednika. Za kojeg se, valja napomenuti, ne zna uvijek s kolikom ozbiljnošću zastupa ono što govori.

Okolnosti u svijetu neprestano se mijenjaju. Jalta je 1945. doista omogućila dugo razdoblje mira i stabilnosti, koje je jednima donijelo blagostanje, a drugima zastalo kao kost u grlu. No Jalta je prošlost, i metaforički i stvarno. S obiju strana granice nalaze se mnogi koji bi granicu rado pomaknuli dalje od sebe. I čekaju pravi trenutak da se to dogodi. Uslijed ruske agresije na Ukrajinu, mnogi se u ovom trenutku uopće neće složiti gdje se nalazi Jalta, grad s oko 150.000 stanovnika. A Jalta kao simbol stabilnih geostrateških odnosa odavno je prestala postojati. Ostaje samo hrvatski mjuzikl, kao maštarija o pouzdanosti svjetskoga poretka.