Kako smo ostali paf

Knjiga 60 godina 60 priča, u kojoj je objavljeno 60 kratkih priča tiskanih u 60 godina počinje Uvodnim slovom urednice Maje Car (grafički urednik Vladimir Mirčeta) u kojemu progovara o povijesti nastanka Večernjakovih kratkih priča, njihovoj žanrovskoj raznolikosti i natječaju na koji godišnje pristigne oko 600 priča, od kojih se svaku subotu objavi njih pedesetak. To čini dosad objavljenih impresivnih 3000 kratkih priča koje selektiraju članovi žirija. Po najdugovječnijem od njih, Ranku Marinkoviću, od 2001. Večernjakov se natječaj za kratku priču i naziva „Ranko Marinković“. Urednica napominje i da je uz 58 pobjedničkih priča selektor Tomislav Sabljak, „pokretač ove pripovjedačke bajke“, izabrao još dvije, one Kiša i Slamniga. Saznajemo i da su priče dugo izlazile s ilustracijama Fedora Vaića i drugih umjetnika, a u ovoj su pobjedničkoj zbirci ilustracije kreirane uz pomoć umjetne inteligencije.

Slijedi tekst Kratka – jučer, danas, sutra Helene Sablić-Tomić, predsjednice žirija natječaja koja navodi zanimljiv podatak da je najpoznatija svjetska nagrada za kratku priču BBC National Bath Short Story Award pokrenuta tek 2005. U svome tekstu govori o temama i strukturi priča, stilskoj raznolikosti, kao i o problematizaciji svakodnevice kratkopričaša. „Pravo na pričanje priče, posebice one koja se zbila u netom prošloj svakodnevici, ima gotovo svatko tko zna gledati, osluškivati, osjećati, mirisati, onaj koji je može prepoznati u slučajnom pogledu, na posve (ne)poznat prostor.“

Izd. Večernji list, Zagreb, 2025.

Pohvala kratkoj priči

Tomislav Sabljak, selektor Natječaja u svome tekstu Pohvala kratkoj priči, lucidnoj parafrazi Pohvale ludosti, piše: „Potaknut nekim teoretičarima, posebno angloameričkim, htio sam napisati neke takozvane propozicije, recimo pravila, upute, preporuke, iskustva po kojima često rade predavači na školama za kreativno pisanje, ali to mi se činilo pretencioznim i blesavim.“ Navodi i kako su u Večernjaku od 1964, uz bok stranim autorima, počeli objavljivati i naši pisci, a apostrofira i osobe zaslužne za objavu natječaja, glavnu urednicu Večernjeg lista, Veru Vrcić i urednika kulture Danka Oblaka, kao i predsjednika prvoga žirija, Vlatka Pavletića, kojega je od drugoga natječaja zamijenio Ranko Marinković, a spominje i sadašnjega glavnoga urednika Večernjeg lista, Dražena Klarića, koji je predložio objavu ove posebne knjige.

Prvi je natječaj raspisan 1. siječnja 1966, a prvi je tekst u knjizi prvonagrađena priča Slobodana Novaka, barda hrvatske književnosti i autora kultnoga romana Mirisi, zlato i tamjan, objavljena 8. listopada 1966, koja počinje poznatim nam likovima o kojima Mali progovara iz prvoosobne perspektive: „Erminija je žustro plela svoje bezvezne bječve. Lumin je pucketao i klatio se već pijani plamičak.“ Razarma završava Madoninom replikom: „Sad mi prije povidaj, mi polako u miru reci jedno po jedno, kako si došao na općinu, šta su ti rekli, šta si ti njima nabrojio… Sve. Kako su ostali paf?!“ Posljednji ulomak simbolično otvara prozor u druge kratke priče nakon čitanja kojih su čitatelji ostajali paf i koje urednica objavljuje kronološki.

Iznimni autori u zajedničkoj kratkopričaškoj knjizi

Petar Šegedin je sa svojom pričom Nedjeljno poslijepodne pobijedio 1967. godine. „Sjedim za svojim stolom sam i čekam prijatelja. Šutim i gledam što se zbiva oko mene.“ Danilo Kiš piše kratku priču Livada u jesen. „Odjednom, sa zapada, izranja iz trava moj otac, zamahujući visoko svojim štapom, i zastaje na samoj ivici utabanog polja, tamo gde je bio šator s majmunima.“ Vjekoslav Kaleb je pobjedničku priču Zločinac pod maslinom objavio 1968, kad je tiskan i Škorpion Ivana Slamniga. „Odlučio sam da preispitam… ne svoju savjest, kako ste pomislili, već svoju svakidašnjicu.“ Neuhvatljive niti dobrote Branka Belana tiskane su 1969. Mirko Božić najbolji je 1970. (Dim), 1978. (Sreća) i 1987. (Zid). Vanja Aljinović objavljuje priču Život na velikoj nozi 1971, a Čedo Prica tiska Prilagođavanje 1972. „Gadno zapušteno, je li – ocijenio je ukratko moj prostor života. Da, gadno – potvrdim.“ Zvonimir Majdak objavio je priče Tatek II 1973. („Tatek je glumil za pet! Tobož, jako je zainteresiran kaj to pišeju po novinama. Hoće se čovjek uzdignuti!“) i Apokrifna povijest Zagreba, kratka, 2008. Fadil Hadžić piše Tri majmuna 1974. „Trećeg majmuna možete prepoznati po tome što ništa ne vidi. Mada, u stvari, ima odličan vid.“

Pobjednička je priča 10. natječaja Promašaj Jože Horvata, koji 1985. piše i Kišobran, pobjedničku priču 20. natječaja. Višnja Stahuljak objavljuje Telefon, Marija Peakić Natječaj za kratki život, Goran Tribuson priču Novinska smrt Ladislava Hanaka, Jara Ribnikar Govorio je isledniku, Kazimir Klarić Muha, Goran Babić Rođen za nešto veliko, Mirko Kovač Zimovanje u Blumfildu, Tito Bilopavlović Kuća, Živko Jeličić Muktaš, Nikola Milićević Majmun, Antun Šoljan Horvatin, Petar Šegedin U žaru sunčanom, Josip Laća Muke sa snovima, Dubravko Jelačić Bužimski Ah, to si ti, Miro Gavran Spašavanje medvjeda, a Šime Storić Smrt muhe zujare.

Pobjednička je priča 30. natječaja Dugi susret Ivana Kušana. Stjepan Tomaš piše Priču o ljubavi, Bartul Matijaca Graminea vulgaris i Slučaj doktora Sankovića, Veljko Barbieri Tri Sokratova oka, Rade Jarak Nino Rovinjež, Luko Paljetak priče Tigrica i Ružičasti kontejner, Pavao Pavličić Što da se radi s Krležom? i Ugovor s Vragom, Željko Kocaj Buka, bijes i autobus, a Borislav Vujčić Zaštićeni svjedok.

Kak smo svi postali Dalmatinci Davora Slamniga pobjednička je priča 40. natječaja. Olja Savičević Ivančević objavljuje priču Heroj, Zoran Malkoč Kad sam bio bako Pila, mrtva, a u najboljim godinama, Stjepan Čuić Igra, Roman Simić Na istok, Korana Svilar, Kravosas, a Ivana Šoljat priče Hrabrost i Ponori.

Korana Svilar objavljuje pobjedničku priču 50. natječaja Molim vas, pričekajte. Kristijan Vujičić piše Zid mora pasti, Sanja Pilić Delete, Magdalena Blažević priče Vodite vraga i Đul pita, Kristina Gavran Potpis, Monika Herceg Noge iz praktičnih razloga pošteđene, a Luiza Bouharaoua kratku priču Ljepljivi prsti, objavljenu 20. svibnja 2023.

Na kraju su ove vrlo vrijedne, zanimljive i inspirativne knjige kratkih priča iznimnih autora  Bilješke o piscima koje svjedoče o bogatim umjetničkim karijerama i ispunjenim životima, predlošcima nekih novih priča. Sudeći prema nagradama za 2024. godinu i izjavama nagrađenih, od kojih je najdojmljiviji prijedlog Alojza Majetića da se za 100. godinu i 100. priču oformi dio grada u kojemu će stanovati priče i njihovi likovi, kratka priča ide dalje.