60 godina Večernjakove kratke priče

Dodjelom nagrade Večernjeg lista za najbolju kratku priču „Ranko Marinković“ te predstavljanjem antologije 60 godina 60 priča: Pobjedničke kratke priče Večernjeg lista 1964. – 2024. obilježeno je prvih šest desetljeća Večernjakova zaštitnog znaka i važnog čimbenika domaće književne povijesti. Domaćin svečanosti bio je Hrvatski državni arhiv, što je čitavom događaju pridjenulo simbolički obol jer je središnja nacionalna arhivska ustanova pravo mjesto za upoznavanje javnosti s ovom vrijednom zbirkom, koju je priredila novinarka Maja Car. Valja napomenuti kako Kratka priča slavi 60. rođendan, dok je nagradni natječaj utemeljen dvije godine poslije, pa su prema izboru selektora Tomislava Sabljaka brojci od 58 pobjedničkih naslova pridodana još dva – i to ona pisaca Danila Kiša i Ivana Slamniga. „Priče su to koje predstavljaju različite stilove, teme i pristupe. Svaka nosi svoju jedinstvenu perspektivu i književnu vrijednost“, napomenula je Maja Car.

Nagrađeni Mirna Šitum, Luiza Bouharaoua i Alojz Majetić / Snimio Slavko Midzor / Pixsell

Prva nagrada ove je godine stigla u ruke splitske spisateljice Luize Bouharaoue, autorice priče Ljepljivi prsti, koju je žiri ocijenio kao djelo „zgusnutih i oporih pažljivo izabranih i racionaliziranih riječi“ s naglašenim smislom za detalje i psihologizaciju. Drugu nagradu dobio je književnik Alojz Majetić za priču Suradnja s Umjetnom inteligencijom, dok je treću osvojila liječnica i književnica, akademkinja Mirna Šitum, za naslov Uskrs. Posebnu pohvalu žirija zavrijedile su priče Kristine Gavran Dragi tata, Roberta Međurečana Gosti u pejzažu (Volodymyru K., negdje na ukrajinskom bojištu) te Tomislava Domovića I gubitnici imaju ponos. Svi nagrađeni naslovi otvaraju nova promišljanja i dijalog, stoga su esencija misli koje će u budućnosti biti razrađene u nekim složenijim formama.

Predsjednica žirija Helena Sablić-Tomić istaknula je kako je Večernjakov natječaj „Ranko Marinković“ jedan od najstarijih te vrste u svijetu. Specifičan je po tome što afirmira hrvatski jezik, hrvatske autore (amatere i bardove) te hrvatski identitet u širem smislu, pa objavljene priče sublimiraju aktualnu društvenu stvarnost i promjene te nezaobilazan tradicionalni temelj. Večernjakov glavni urednik Dražen Klarić rekao je kako je intencija ovog izdavačkog pothvata približavanje pisane riječi mladima. „Pozivam vas sve, a pogotovo mlade, da pišete i da nastavite pisati jer narod koji ne ostavlja pisani trag, kao da nije ni postojao“, zaključio je Klarić.