Velika monografija maloga mjesta

Na južnim obroncima Papuka, 12 kilometara sjeverno od Požege smjestilo se mjestašce Kaptol, od 1993. sjedište istoimene općine, koje već samim svojim imenom navodi na zaključak da se radi o mjestu ugledne i bogate prošlosti.

Požeški zborni kaptol svetoga Petra, osnovan možda još u drugoj polovici 12. stoljeća, bio je sjedište Požeškog arhiđakonata u sastavu Pečuške biskupije i na brizi je imao oko stotinu župa na širem požeškom području. U skladu s tadašnjim društvenim uređenjem, imao je i svoje vlastelinstvo, a prvu poznatu ispravu donio je 1221. godine. I Požeški kaptol bio je vjerodostojno mjesto te je obavljao javnobilježničke poslove i do 1535. izdao brojne isprave od kojih je više od stotinu sačuvano do danas. Dvije godine kasnije Požega je s okolicom došla pod osmansku vlast koja je potrajala 150 godina, do 1687. Kaptol i Požega od tada do 1997. crkveno pripadaju Zagrebačkoj (nad)biskupiji, a kaptolsko vlastelinstvo postalo je 1723. vlasništvo Srijemske biskupije (1773. pripojene Đakovačkoj biskupiji) i takvo se stanje zadržalo sve do ukidanja feudalizma 1848. godine.

Monografiju je uredio Krunoslav Matešić,
a izdala Općina Kaptol pokraj Požege

Glavni prihodi kaptolskog vlastelinstva dolazili su od poljoprivrede, šuma i vinogradarstva, a od vremena Marije Terezije razvija se i svilarstvo. Od sredine 19. stoljeća u Kaptol se doseljavaju Česi koji daju značajan doprinos gospodarskom i društvenom životu mjesta. Kaptol postaje sjedište općine koja je ukinuta 1955. i sve do njezine obnove 1993. uglavnom stagnira, dok u najnovije doba priliku za razvoj naročito nalazi u turizmu, oslonjenom prije svega na poljoprivredu i tradiciju. Kao i druga mjesta u Slavoniji i Hrvatskoj, i Kaptol je pogođen gubitkom stanovništva. Prema popisu iz 2021. općina ima 2634 stanovnika, gotovo četvrtinu manje nego deset godina ranije.

Sve navedeno opširno je obrađeno u reprezentativnoj monografiji pod naslovom Kaptol 1221. – 2021. koju je Općina Kaptol objavila 2022. povodom jubilarne 800. godišnjice prvog spomena Kaptola. Na 572 stranice velikog formata nalazi se četrdesetak znanstvenih i stručnih radova koji opisuju povijest, prirodna obilježja, poljoprivredu, gospodarstvo, vinogradarstvo, školstvo, svakodnevni život, jezik, sport, bogatu kulturnu i tradicijsku baštinu, djelovanje češke manjine, turističke potencijale te najznačajnije osobe Kaptola i bliže okolice, uz gotovo 500 slika, crteža, karata i grafičkih prikaza. Glavni urednik monografije je Krunoslav Matešić, psiholog i umirovljeni sveučilišni profesor, rodom iz Kaptola, a tekstove je napisalo 28 stručnjaka i znanstvenika iz različitih područja.

Radi se o monografiji kakvu nemaju niti neka poznatija i veća mjesta u Hrvatskoj, ali je Kaptol svakako zaslužuje zbog značenja koje je imao u povijesti, posebno u srednjem vijeku. I danas je glavna znamenitost Kaptola kasnogotičko-renesansni Stari grad podignut početkom 16. stoljeća oko kasnogotičke crkve i kanoničkih stanova, u vrijeme osmanske vladavine, kada je Kaptol, kao i Požega, imao status kasabe i važne vojne utvrde. U Starom gradu, u narodu poznatijem kao Turski grad, i danas se nalazi barokna crkva svetog Jurja s dominantnim tornjem, desakralizirana u 19. stoljeću, no cijeli su kompleks u Drugom svjetskom ratu uništili partizani i danas djeluje ruševno, iako je uvršten na Listu zaštićenih kulturnih dobara u sklopu Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. Već se godinama u Starome gradu provode arheološka istraživanja i konzervatorski zahvati koji za cilj imaju potpunu obnovu u izvornom obliku. Nekadašnji Požeški kaptol svetog Petra kao institucija je obnovljen 1999, dvije godine nakon osnutka Požeške biskupije, ovoga puta pod imenom Stolni kaptol svetog Petra u Požegi i danas je kaptolski Stari grad u njegovom vlasništvu. 

Zanimljiva je povijest kaptolske župe koja je nastavila djelovati i u doba osmanske vlasti, kada dobiva čak i papinske povlastice. U isto vrijeme u Kaptolu su uz drvenu župnu crkvu postojale i dvije džamije. Današnja župna crkva posvećena svetom Petru i Pavlu sagrađena je 1770. U isto vrijeme, 1774, Kaptol je dobio pučku školu. Današnja osnovna škola djeluje u prostranoj modernoj zgradi, a nosi ime po književniku i svećeniku Vilimu Korajcu, vjerojatno najpoznatijem Kaptolčaninu. Osim njega, iz Kaptola je i književnik i političar Napoleon Špun-Strižić, zet Ivana Mažuranića.

Od 1924. do 1991. u Kaptolu je djelovala češka škola, a od 1923. do danas postoji i Češka beseda Kaptol koja čuva identitet, kulturu i tradiciju ovdašnjih Čeha. U Kaptolu je u posljednjih gotovo 70 godina šest puta održana središnja manifestacija češke manjine u Hrvatskoj, žetvene svečanosti Dožinky. Ljubiteljima glazbe Kaptol je poznat i zbog festivala Zlatni glas Zlatne doline koji se ondje održava od 1970. Na tom su festivalu prve značajnije nastupe imale poznate hrvatske pjevačice Vesna Pisarović i Ivana Kindl. Od 2017. kao tradicionalna manifestacija održavaju se Halštatski dani s ciljem popularizacije Kaptola kao važnog arheološkog nalazišta.

Ovom monografijom, pripremljenom u dvije godine, Kaptol je povećao svoju vidljivost na karti znamenitih hrvatskih mjesta. Ona je ujedno i primjer kako jedna relativno mala lokalna zajednica uspješno nalazi volju i mogućnosti za ulaganje u svoju kulturnu infrastrukturu.