Trump je proizvod zapadnog svijeta koji je izgubio orijentaciju

Američki predsjednik Donald Trump još je i prije ponovnog izbora izazivao napetosti u zemlji i inozemstvu, odaslao je spektakularne poruke koje su zasjenile čak i sjaj njegove inauguracije. Važnije od toga tko je stajao iza koga na ustoličenju, kakve su haljine i šešire nosile nazočne dame, bilo je to što Trump namjerava učiniti s Amerikom i svijetom. Već na dan preuzimanja dužnosti potpisao je mnoštvo odluka kojima je okrenuo naglavce institucionalni sustav Sjedinjenih Američkih Država. U samo nekoliko minuta ukinuo je čak 78 dekreta svoga prethodnika Joea Bidena.

Trump je donio uredbe o gorućim pitanjima američke politike i onima koja se u javnosti predstavljaju kao goruća. Uveo je izvanredno stanje na granici s Meksikom, blokirao aplikaciju kojom se mogao ugovoriti termin za traženje azila, najavio otkazivanje Pariškog klimatskog sporazuma i Svjetske zdravstvene organizacije. Pomilovao je svoje pristaše optužene za napad na Capitol i protivnike pobačaja, pokušao ukinuti pravo na američko državljanstvo rođenjem, produljio rok trajanja aplikacije TikTok unatoč sudskoj zabrani, proglasio izvanredno stanje u opskrbi energijom. Obustavio je razvojnu pomoć inozemstvu, Kubu ponovno proglasio terorističkom državom, otkazao svjetski sporazum o najnižoj stopi poreza, omogućio izvršenje smrtne kazne, ukinuo sankcije izraelskim naseljenicima i najavio otpuštanje više od tisuću vladinih namještenika zaposlenih u Bidenovu mandatu. Ukratko, u Washingtonu se ovih dana događa nešto nalik pravoj revoluciji, pokušaj razgradnje državnog poretka.

Trump je premoćno pobijedio na izborima, ali nije dobio mandat da ukida ili razvlašćuje državne institucije / Izvor Pool / ABACA / PIXSELL

Trump je zbunio svijet

Trump time ispunja svoja predizborna obećanja, doduše, samo ona koja može ispuniti. Točnije, pokušava ih ispuniti. Američki predsjednik nije apsolutni vladar, pa unatoč tome što mnogi u Trumpu vide mesiju koji će ostvariti neku vrstu kraljevstva nebeskog na zemlji, na tome putu nalaze se brojne prepreke. Trumpov najveći protivnik u ovome trenutku nije Demokratska stranka, nisu lobiji ni pokreti, nego okolnosti i ustavni poredak SAD-a.

Naprosto, ni Trump ne može sve što hoće. Najavljivao je hitne carine za robu iz Kanade, Meksika i Europske unije, kao i carinu od 10 posto za sve uvozne proizvode. „Mislim da ćemo to napraviti 1. veljače“, njegova je najnovija poruka. Možda i hoće, ali neke najave neće ispuniti, barem ne onako kako je obećao. Najavljivao je da će odmah zaustaviti rat u Ukrajini. Sad kaže da će to učiniti „što je moguće prije“, dodavši kako će možda uskoro telefonirati s ruskim predsjednikom Putinom.

Mnoge njegove odluke samo su inicijative, ili pokušaji provedbe mjera, o kojima ne odlučuje on sam. Za početak, sud u Seattleu proglasio je protuustavnim njegov dekret o ukidanju prava na državljanstvo rođenjem.

Američki ustavni poredak ističe se načelom provjere i kontrole (checks and balances) koje ograničava moć različitih ustavnih tijela, ponajprije Kongresa, Vrhovnog suda i predsjednika i jamči ravnotežu među njima. Trump je posljednjih mjeseci doista odašiljao poruke koje upućuju na mogući pokušaj uzurpiranja vlasti. Premoćno je pobijedio na izborima, ali time nije dobio mandat da ukida ili razvlašćuje državne institucije.

Valja priznati da je Trump zbunio svijet. Čak i one koji vjeruju da je svježi američki predsjednik u stanju ostvariti sve svoje najave. Jer pitanje je kakve su njihove posljedice. No, prije nego što nas obraduje ili ražalosti ostvarenjem svojih obećanja, valja imati na umu upravo institucionalne pretpostavke za to što namjerava. I ne samo to. Prepreka mu mogu biti okolnosti s kojima možda ipak ne može izići na kraj, ili čak vlastito neznanje. Najavio je preuzimanje Grenlanda milom ili silom, a onda je priznao da ne zna kakav je status otoka. Time podsjeća na revolveraša koji izvlači pištolj prije nego što je ustanovio u čemu je problem. Čak i oni koji su ushićeni njegovom pobjedom, morali bi se zabrinuti barem zbog jedne stvari: Trump prijeti nasiljem. Ako se Danska bude protivila pripojenju Grenlanda SAD-u, nije isključio ni uporabu vojne sile. Danska je nakon toga pojačala svoju vojnu nazočnost na otoku. Ukratko, javljaju se ozbiljne napetosti unutar NATO-a.

Kulminacija procesa polarizacije

Mnogi su građani u zapadnom svijetu skloni političkim pustolovima, nasilnicima koji im obećavaju bolje sutra, kaubojima koji probleme rješavaju punim spremnikom. Nepovjerenje u državu i njezine institucije posljednjih godina u zapadnim demokracijama ubrzano raste. Stoga, oni koji su zabrinuti zbog nepredvidljivog Trumpa razlog zabrinutosti ne bi trebali tražiti samo u njemu, nego i u procesima koji su ga doveli na vlast. Političke elite već desetljećima izbjegavaju dijalog s građanima. Dijalog je jedna od najvažnijih demokratskih kreposti, jedan od temelja zapadnih demokracija uopće. Jačanje utjecaja osoba poput Donalda Trumpa ili različitih pokreta po Europi koji dosljedno izbjegavaju dijalog i ne pokazuju ni najmanje razumijevanje za političke protivnike, samo je kulminacija procesa polarizacije i trovanja društava koji traje već dulje vrijeme.

Trump je već na početku mandata donio i neke mjere koje bi mogle ograničiti napredovanje vrijednosnog relativizma koji je zahvatio zapadni svijet. Izjavom da postoje samo dva spola, kao i mjerama protiv pobačaja, oduševio je mnoge koji u woke ideologiji vide smrtnu opasnost za zapadnu civilizaciju. Istodobno, riječ je o čovjeku koji ne mari za dijalog i snošljivost, neke od temelja zapadne civilizacije.

Trumpov revolucionarni polet temelji se na općem nezadovoljstvu, ali kao i sve revolucije, ne zna se kako će to završiti. Možda bi se, s krajnjim oprezom, moglo zaključiti kako je dobro što se Trump pojavio da malo provjetri zapadni svijet, kao što je dobro i da postoje institucije koje će ga zauzdati.

SAD nije napustio Svjetsku zdravstvenu organizaciju, niti je otkazao Pariški klimatski sporazum. Trump je samo pokrenuo odgovarajuće procese, ali o drugim državnim institucijama ovisi hoće li se njegove mjere doista ostvariti. Nije ukinuo pravo na državljanstvo rođenjem, sud je obustavio provedbu njegove uredbe. Nije obustavio rat u Ukrajini, iako se valja nadati da će mu to nekako poći za rukom. Nije pripojio SAD-u Panamski kanal niti Grenland, iako bi, ako ustraje na tome, mogao izazvati teške poremećaje u svjetskom poretku.

Trumpovi aduti za Grenland

Problem s Amerikom je taj što Amerikanci često cijeli svijet promatraju isključivo iz svoje vlastite perspektive. To je slučaj i s Trumpom, koji Grenland smatra pitanjem nacionalne sigurnosti, a to znači globalnim problemom. A kad je riječ o Grenlandu, ma koliko to neozbiljno zvučalo, Trump ima u rukama neke adute.

Grenland je autonomno područje pod danskom upravom. Ako išta zna o Grenlandu, osim da je bogat rudama i ima veliku geostratešku važnost, Trump zna da odnosi Grenlanda i Danske nisu idilični. Danska plaća većinu grenlandskog proračuna. Na otoku postoji snažna težnja za neovisnošću, koju Grenland međutim ne može financirati. Stoga je iz Trumpove perspektive stvar jasna: pripajanjem Grenlanda SAD-u Danska bi se riješila financijskog tereta, Grenland bi dobio svekoliku sigurnost, a Amerika bi dobila pristup prirodnim bogatstvima i mogućnost vojne kontrole nad Arktikom. Uzgred, trošak bi za SAD bio minimalan, Grenland ima nešto manje od 56.000 stanovnika; kad bi se svi pojavili u nekom omanjem američkom gradu, ne bi nikome previše upali u oči.

Kad govori o „nacionalnoj sigurnosti“, Trump vjerojatno misli na otvoreno sigurnosno pitanje Arktika. SAD na Grenlandu ima vlastito vojno uporište, ali unatoč tome, ruske ili kineske podmornice mogu u tren oka preko Arktika blokirati sjeverno krilo NATO-a, točnije, vezu između Kanade i sjeverne Europe. Trump po svoj prilici smatra da bi preuzimanjem Grenlanda riješio taj problem.

No Danska, unatoč neugodnom teretu Grenlanda na leđima, očito nije spremna odreći se otoka. Rezultat su otvorene Trumpove prijetnje i zveckanje oružjem unutar NATO-a. Kroz iste naočale Trump gleda i Panamski kanal. I ondje se služi sigurnosnim argumentima, imajući u vidu gospodarsku perspektivu.

Trump, u kojemu mnogi vide svojevrsnog spasitelja zapadnog svijeta, dok ističe neke vrijednosti zapadne civilizacije, druge otvoreno prezire. Trump je čimbenik nestabilnosti, borac protiv relativizacije vrijednosti koji međutim sam proizvoljno tumači vrijednosti. I neće imati obzira u provedbi svojih ciljeva. No na putu ostvarenja mnogih njegovih namjera ispriječile su se neke okolnosti, za njega nepovoljne. Kao poduzetnik, navikao je ignorirati i mimoilaziti pravne i druge institucionalne prepreke. Ali kao poduzetnik također zna da se pred njima nekad mora i zaustaviti i promijeniti strategiju.

U svakom slučaju, svijet je suočen sa zanimljivim izazovima. Oni koji u Trumpu vide obećanje boljeg svijeta, morat će se suočiti i s činjenicom da njegovi ciljevi nisu uvijek po njihovu ukusu. No ono što najviše izaziva zabrinutost, jesu metode najmoćnijeg čovjeka na svijetu, njegova bezobzirnost, nepredvidljivost i nepoštovanje institucija. Ali Trump ništa od toga nije izmislio. On nije pokretač poremećaja u svijetu, on je samo proizvod Zapada, dijela svijeta koji gubi vlastitu vrijednosnu orijentaciju.