Spomen Kurelčevu nadahnuću

U Oštarijama je krajem godine svečano otkrivena spomen-ploča Franu Kurelcu povodom 150. godišnjice smrti i 195. obljetnice njegova dolaska u Oštarije. U ovom je mjestu živio od 1829. do 1833. i otkrio svu čistoću i ljepotu narodnog jezika čakavskog narječja. Inicijatori postavljanja spomen-ploče Franu Kurelcu su članovi skupine Baštinici Oštarija Ivica Mihaljević, Anton Božičević i Nikola Gračanin, koji su pothvat iznijeli u potpunosti, od ideje do realizacije. Pokrovitelj svečanog otkrivanja spomen-ploče Franu Kurelcu je Razred za filološke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Fran Kurelac (Bruvno, 14. 1. 1811–Zagreb, 18. 6. 1874) bio je hrvatski jezikoslovac i književnik, preporoditelj, izniman stilist, pisac proglasa, putopisac, prevoditelj, govornik, sakupljač jezičnog narodnog blaga, poliglot, učitelj, akademik i istinski domoljub.

Nakon što su organizatori Ivica Mihaljević i Anton Božičević otkrili spomen-ploču, blagoslovio ju je mons. Nedjeljko Pintarić koji je u svom govoru istaknuo kako su sva Kurelčeva pisana djela kršćanskog sadržaja težila prosvjećivanju kršćanskog puka.

Ostali govornici – akademik Ranko Matasović, prof. emeritus Slobodan Prosperov Novak i prof. emerita Diana Stolac – govorili su o Kurelčevoj povezanosti s Akademijom i djelatnosti u njoj, o njegovoj borbi u književnim bitkama, jezičnom čistunstvu i izvrsnom stilu, te Kurelcu kao začetniku, voditelju i jedinom dosljednom sljedbeniku Riječke filološke škole. Skupu su se još prigodno obratili načelnik Općine Josipdol Dragan Rudančić i inicijator postavljanja spomen-ploče Ivica Mihaljević.

Posebni gosti bili su članovi Muškog jačkarnog društva iz Hrvatskog Jandrofa u Bratislavi koji su otpjevali jačke: Hranila je majka, Protuliće drago vrime jur nam dohaja i Šećem placu gori doli.

Ovaj kulturni događaj upotpunili su članovi Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ i ugledni predstavnici nekoliko kulturno-znanstvenih institucija. Nazočio je i autor brončanog reljefa Frana Kurelca na spomen-ploči kipar i medaljer Stjepan Divković.

Otkrivanjem spomen-ploče i nastupom Jačkara dojmljivo je upriličen put narodnog jezika čakavskog narječja Oštarija, kojim se Kurelac nadahnuo te ga sredinom 19. st. prepoznao u jačkama otpjevanima na ovom prazniku kulturne baštine.