Nacionalno nasljeđe

U suvremenim globalizacijskim okolnostima nacionalno nasljeđe komponenta je koja svjedoči o identitetu nekog naroda. Hrvatski kulturni identitet obilježen je glagoljicom, o čijoj je ulozi u pedagoškim okvirima govorila Jelena Vignjević u sklopu predavanja održanog u Središnjici Matice hrvatske 21. siječnja, u organizaciji Odjela za hrvatsko glagoljaštvo te Odjela za školstvo Matice hrvatske.

Glagoljska i ćirilska tabla
za dicu

Hrvatsko glagoljaštvo kao kulturni fenomen dio je zapadnoeuropskog civilizacijskog kruga obilježenog kršćanskom tradicijom. Provodeći institucionalizirano obrazovanje, Katolička crkva mnogo je pažnje posvećivala odgoju za vrijednosti, pa je najstarija hrvatska tiskana glagoljska početnica (1527) koncipirana na molitvama i nabožnim tekstovima. Svakim listom svjedočeći o srednjovjekovnom redovničkom asketizmu i disciplini, razlikuje se od Table za dicu (1561) koja je otisnuta u protestantskoj tiskari u Urachu, a na više mjesta izrijekom se obraća djeci. Donoseći biblijski sadržaj kroz aspekt mnemotehničkog strukturiranja, bilježi kako je dominantna obrazovna metoda tada bila učenje tekstova napamet. Vještina je to koju su suvremene metodičke tendencije istisnule, pa je predavanje Učenje i poučavanje početnog čitanja po najstarijim hrvatskim početnicama utoliko dragocjenije jer pridonosi razumijevanju kontinuiteta opismenjavanja na hrvatskom jeziku.