KNJIŽNIČARI PREPORUČUJU

Nino Haratischwili, Osmi život (za Brilku)

Zahvaljujući izdavačkoj kući Fraktura i odličnom prijevodu s njemačkog koji potpisuje Snježana Božin, i hrvatski čitatelji odnedavno mogu uživati u ovom velebnom djelu njemačke autorice gruzijskog porijekla.

Fraktura, 2024. S njem.prev. Snježana Božin

Nino Haratischwili napisala je sjajnu obiteljsku sagu o šest generacija jedne obitelji od početka 20. stoljeća pa sve do početka 21. stoljeća. Kako bi buntovnoj dvanaestogodišnjakinji Brilki objasnila važnost obiteljskih spona, Nica odlučuje ispričati povijest obitelji cijenjenog gruzijskog čokoladara koja započinje na tlu Gruzije, potom se širi na Sovjetski Savez, a u konačnici i na Zapad, sve do Londona i Berlina. Kroz priču podijeljenu u poglavlja, odnosno živote upoznajemo likove romana, prije svega borbene i strastvene ženske likove i njihove životne priče u pozadini kojih se odigravaju gotovo svi značajniji događaji 20. stoljeća.

Postoje knjige pozamašnog broja stranica za koje čitatelju bude žao što ih nema još barem toliko, a upravo takav je i ovaj roman od gotovo tisuću stranica koji na sasvim jedinstven način progovara o osobnim i kolektivnim uspjesima i gubicima.

Sarah Jollien-Fardel, Njegova miljenica

Usred švicarskih planina, u jednom malom selu u kojem svi okreću leđa pred nasiljem gledajući isključivo svoja posla, nalazi se disfunkcionalna obitelj u kojoj odrastaju dvije nesretne djevojčice, Jeanne i Emma. Radnja ovog romana prati već odrasle i emancipirane kćeri, a uz bljeskove prošlosti saznajemo detalje njihove tužne priče o odrastanju uz nasilnoga oca i plahu majku.

Petrine knjige, 2024.
S franc. prev. Ivana Šojat

Nadasve odličan prijevod Ivane Šojat s francuskog doprinosi atmosferičnosti ovog snažnog romana koji tematizira traumu i način na koji su se dvije mlade žene s tom traumom obračunale, svaka na svoj način. Za ovaj je roman prvijenac švicarska novinarka i književnica Sarah Jollien-Fardel nagrađena brojnim priznanjima i nagradama, između ostalog i švicarskim izborom prestižne Nagrade Goncourt.

Goran Glamuzina, Tihe kuće

Mnogo je talentiranih mladih autora nove generacije hrvatske književnosti koji pronalaze put do šire čitateljske publike, a među njima svakako treba istaknuti Gorana Glamuzinu. Njegov prvijenac, zbirku priča Tihe kuće, objavila je Naklada Ljevak. Goran Glamuzina radi kao prevoditelj i urednik, a dosad su mu kratke priče i pjesme objavljivane u časopisima i na portalima.

Naklada Ljevak, 2024.

Zbirka se sastoji od šest kratkih priča u kojima autor donosi plejadu zanimljivih likova koji proživljavaju egzistencijalne krize unutar svojih tihih kuća, a samo ponekad te krize i odjeknu, ostavljajući traga na cjelokupno društvo. Teme o kojima u progovara pričama vrlo su aktualne, primjerice zlostavljanje u crkvenim redovima, traume adolescenata ili pak neizbježnost starenja, a psihološka karakterizacija likova vješta. Za ovog će se mladog autora i njegov spisateljski talent zasigurno još čuti.