Impresivni muzeji budućnosti

Iako smo u nju tek zakoračili,  gotovo je sigurno da će 2025. ostati zapamćena kao godina otvaranja nekolicine impresivnih muzejskih građevina koje će redefinirati muzejsku arhitekturu, prezentaciju i očuvanje baštine te način na koji općenito doživljavamo umjetnost. Prkoseći ustaljenim konvencijama, novi muzeji nerijetko primjenjuju odvažne skulpturalne forme i transparentnost u vidu materijala kako bi stvorili ikonična i vizualno upečatljiva zdanja, a vodeći se ekološkom održivosti kao jednim od temeljnih kriterija ona se nastoje u što većoj mjeri integrirati s okolinom u kojoj se nalaze. Između ostalog, većina novih muzeja usmjerena je na unapređenje iskustva posjetitelja stvaranjem fleksibilnih, višenamjenskih prostora te korištenjem vrhunske tehnologije poput pametne rasvjete, digitalnih izložbi te proširene i virtualne stvarnosti. Od Egipta do Ujedinjenih Arapskih Emirata, kroz inovativan dizajn i primjenu najnovijih tehnoloških dostignuća, navedene institucije ubrzano diktiraju budućnost muzejske industrije.

Decentralizacija umjetničke scene

Premda su europske i sjevernoameričke metropole tijekom povijesti dominirale umjetničkom scenom, posljednjih nekoliko desetljeća svjedočimo znatnim promjenama. U vremenu kada tehnologija igra ključnu ulogu u razvoju novih medija i umjetničkih formi, a globalizacija omogućuje lakšu komunikaciju, suradnju i povezanost među umjetnicima, sjeverna Afrika, Azija i Bliski istok ubrzano se promeću u poprišta suvremenih umjetničkih zbivanja s posebnim naglaskom na nezapadnjačke umjetnike i njihov izričaj. Apostrofirajući inkluzivnost i raznolikost, rastući kulturni centri doprinose razvoju novih umjetničkih trendova, posebice onih povezanih s digitalnim inovacijama i VR/AR iskustvom, a predvodi ih glavni grad Ujedinjenih Arapskih Emirata – Abu Dhabi. U izgradnji dinamičnog i održivog kulturnog ekosustava te globalne umjetničke umreženosti pomogla mu je nadahnutost vlastitom poviješću i kulturnim nasljeđem, ali ponajprije ekonomsko bogatstvo i strateški položaj.

U ozbiljnom naumu da postane jedno od vodećih svjetskih kulturnih, umjetničkih, a time i turističkih središta, Abu Dhabi je na otoku Saadiyat utemeljio Saadiyat Cultural District, kulturni centar koji nudi najveću koncentraciju kulturnih iskustava na svijetu, uključujući niz institucija poput Louvre Abu Dhabi, prvog svjetskog muzeja pod brendom Louvre izvan Francuske otvorenog 2017. godine, i teamLab Phenomena Abu Dhabi, jedinstvenog interaktivnog prostora u kojem se digitalna umjetnička djela razvijaju organski, te onih u izgradnji kao što su Guggenheim Abu Dhabi, Sheikh Zayed National Museum i Natural Museum Abu Dhabi, a dom je i Abrahamic Family Houseu, kompleksu koji čine sinagoga, crkva i džamija simbolizirajući zajedništvo i međureligijski dijalog. Kako navode, „Saadiyat Cultural District jedna je od eminentnih globalnih destinacija koja spaja raznoliku kulturu i potiče znanje i razumijevanje kroz svoje muzeje te obrazovne i kulturne institucije. Glavni muzeji kulturnog okruga Saadiyat obuhvaćaju prirodnu povijest, kulturnu baštinu i suvremeni kreativni izraz; oni su mjesta koja zajedno pripovijedaju priču o Ujedinjenim Arapskim Emiratima, svijetu i vezama koje tisućljećima potiču kreativnost i inovacije.“

Inovativna arhitektonska rješenja

Jedno od najimpresivnijih muzejskih ostvarenja čiji dizajn potpisuje renomirani studio Foster + Partners na čelu s arhitektom lordom Normanom Fosterom zasigurno je Nacionalni muzej Zayed u Abu Dhabiju, a njegovo se otvorenje, iako prvotno planirano za 2012, nakon nekoliko odgoda s nestrpljenjem očekuje tijekom 2025. godine. Dizajniran kao spomenik i memorijal za pokojnog šeika Zayeda bin Sultana Al Nahyana, osnivača i prvog predsjednika Emirata, prikazivat će bogatu povijest, kulturu i društveno-ekonomsku transformaciju Emirata, s posebnim naglaskom na život i nasljeđe šeika Zayeda. Neke od najvećih atrakcija koje će se u njemu moći razgledati zasigurno su biser Abu Dhabija, jedan od najstarijih prirodnih bisera na svijetu, te listovi plavog Kur’ana, kao i replika 18-metarskog čamca Magana iz brončanog doba.

Arhitektonski koncept muzeja povezuje tradicionalne elemente arapske arhitekture s modernim dizajnom i doista je senzacionalan: pet čeličnih konstrukcija koje evociraju krila sokola (simbolizirajući šeikovu strast prema sokolarstvu) dominiraju središtem Kulturne oblasti Saadiyat propinjući se visoko u nebo. No njihova funkcija nije samo estetske prirode. Inspirirani ventilacijskim tornjevima Barjeel koji se kao tradicionalni arhitektonski elementi stoljećima koriste u islamskoj i arapskoj arhitekturi, ove aerodinamički oblikovane konstrukcije omogućuju prirodnu cirkulaciju zraka i hlađenje prostora istovremeno reflektirajući kulturno nasljeđe Emirata u kojem se isprepleću prošlost i sadašnjost. Osim navedenoga, muzej odlikuju i svjetlosne kupole, otvoreni unutarnji prostori i perforirane fasade, koje također podsjećaju na tradicionalne elemente dizajnirane s ciljem smanjenja temperature i povećanja cirkulacije zraka. Nacionalni muzej Zayed također je uspješan primjer muzeja koji integrira vrhunske tehnologije s ciljem poboljšanja cjelokupnog muzejskog iskustva posredstvom interaktivnosti i naprednih medijskih sustava.

Muzej moderne i suvremene umjetnosti Guggenheim Abu Dhabi još je jedna od muzejskih institucija čije se otvorenje očekuje u tekućoj godini. Dizajnirao ga je poznati arhitekt Frank Gehry, a po završetku će biti najveći od svih Guggenheim muzeja. Nalik ostalim Gehryjevim ostvarenjima, i ovo se svojim zakrivljenim, dinamičnim oblicima odmiče od tradicionalnih pravokutnih i linearnih struktura aludirajući na fluidnost i organske forme. Konačni dojam eksterijera u potpunosti je futuristički. Kolekcija muzeja fokusirat će se na modernu i suvremenu umjetničku produkciju zapadne i južne Azije te sjeverne Afrike od 1960-ih do danas, s naglaskom na djela obilježena performansom, procesom i ljudskom intervencijom.

Prirodoslovni muzej Abu Dhabi otvara se krajem 2025. godine, a kao muzej prirodne povijesti obuhvatit će raznolike zbirke iz područja paleontologije, geologije i biologije. Smješten u Kulturnoj oblasti Saadiyat, muzej će obuhvaćati površinu veću od 35.000 četvornih metara, a projektirao ga je arhitektonski ured Mecanoo. Dizajn muzeja karakteriziraju geometrijski oblici koji podsjećaju na stanične strukture inspirirane prirodnim formacijama stijena, dok vodeni elementi i vegetacija simboliziraju život u pustinji. Muzej će posjetiteljima pružiti putovanje kroz povijest svemira dugu 13,8 milijardi godina, uključujući evoluciju Zemlje i života na njoj. Među istaknutim eksponatima bit će izložen fosil poznat kao „Stan“ – izuzetno očuvan kostur Tyrannosaurus rexa dug 11,7 metara i ujedno jedan od najcjelovitijih primjeraka ovog dinosaura iz razdoblja kasne krede koji je Zemljom hodao prije 67 milijuna godina na prostoru današnje Južne Dakote. Također, muzej će izložiti primjerak Murchison meteorita, koji je u Australiju pao prije više od 40 godina pruživši znanstvenicima nove uvide u rani Sunčev sustav.

Prirodoslovni muzej Abu Dhabi bit će znanstveno-istraživačka i obrazovna institucija, s ciljem poticanja trajne strasti prema prirodnom svijetu kod posjetitelja svih dobnih skupina. Unutar muzeja planira se inovativni znanstveno-istraživački centar koji će provoditi studije iz područja zoologije, paleontologije, geologije, morske biologije, molekularnih istraživanja, entomologije i znanosti o Zemlji. Ovaj muzej pridružit će se globalnoj zajednici prirodoslovnih muzeja posvećenih javnom obrazovanju i razvoju te dijeljenju znanstvenih istraživanja, dodatno učvršćujući poziciju Abu Dhabija kao svjetske kulturne meke.

Najveći arheološki muzej na svijetu

Otvaranje rijetko koje kulturne institucije iščekivalo se s takvim uzbuđenjem kao ono Velikog egipatskog muzeja (Grand Egyptian Museum, GEM) u Kairu. Nakon dva desetljeća izgradnje i ulaganja više od milijardu dolara, službenom otvaranju konačno ćemo svjedočiti ove godine. Riječ je o najvećem arheološkom muzeju na svijetu posvećenome jednoj civilizaciji koji će, prostirući se na 500.000 kvadratnih metara, sadržavati najveću zbirku drevnih egipatskih artefakata (više od 100.000), uključujući Tutankhamonovu čuvenu posmrtnu zlatnu masku.

Od siječnja 2025. muzej je u naprednoj fazi postepenog otvaranja što posjetiteljima omogućuje istraživanje većine dovršenih područja, uključujući gotovo sve galerije i izložbene dvorane, s izuzetkom Tutankhamonovih galerija. Muzej trenutno nudi ograničene obilaske, uključujući panoramski pogled na piramide u Gizi – Keopsovu, Kefrenovu i Mikerinovu piramidu, te impresivnu Sfingu. Centralni dio muzeja posvećen je blagu iz grobnice faraona Tutankhamona, s 4.549 predmeta pronađenih u grobnici, izloženih u posebnoj galeriji od 7.000 kvadratnih metara. Među najupečatljivijim znamenitostima muzeja je i Veliko stubište koje prezentira monumentalne statue i artefakte iz različitih razdoblja starog Egipta; od doba Starog kraljevstva do grčko-rimskog doba.

Dizajn ovog monumentalnog kulturnog projekta skladan je spoj moderne estetike i tradicionalnih egipatskih elemenata. Njegovim eksterijerom dominira prepoznatljiv trokutasti motiv simbolizirajući piramide, dok motivi kartuša evociraju drevnu egipatsku umjetnost. Cjelokupna struktura dizajnirana je na način da bude ekološki održiva, koristeći prirodno svjetlo i energetski učinkovite sustave kako bi se minimalizirao njezin ekološki otisak. Iako kultna, zgrada starog Egipatskog muzeja u Kairu iz 1902. godine koju je u neoklasičnom stilu projektirao francuski arhitekt Marcel Dougnon, odlazi u povijest prepuštajući mjesto novoj muzejskoj instituciji koja će i više nego dosljedno obnašati ulogu prenošenja drevne egipatske civilizacije zainteresiranoj javnosti.

Povrat baštine i kulturna revitalizacija

I pojedine afričke zemlje doživljavaju svojevrstan kulturno-umjetnički procvat; u 2025. godini čekaju nas otvorenja nekoliko izrazito zanimljivih arhitektonskih rješenja, kao i inovativnih pristupa prezentaciji tradicionalne i suvremene umjetnosti među kojima valja posebno istaknuti Muzej Bët-bi u Senegalu te Muzej zapadnoafričke umjetnosti (Museum of West African Art, MOWAA) u Nigeriji. Oba muzeja djeluju kao ključni centri za povratak, očuvanje i promociju afričke kulturne baštine, kombinirajući suvremeni dizajn s dubokim poštovanjem prema tradiciji. Njihov cilj nije samo očuvanje povijesti, nego i edukacija i osnaživanje budućih generacija kroz kulturu i umjetnost.

Muzej zapadnoafričke umjetnosti u Benin Cityju u Nigeriji zamišljen je kao katalizator produbljivanja veza između suvremene umjetnosti i bogate kulturne baštine zapadne Afrike, pružajući platformu afričkim i dijasporskim umjetnicima i znanstvenicima. Muzej također igra ključnu ulogu u repatrijaciji kulturnih artefakata te prezentaciji više od 300 predmeta posuđenih iz europskih muzeja, uključujući i poznate brončane skulpture iz Benina. Jedna od zanimljivosti je i uvid u arheološka iskapanja koji posjetiteljima pruža jedinstveno interaktivno iskustvo.

Dizajniran od strane poznatog arhitekta Davida Adjayea, Muzej zapadnoafričke umjetnosti svojom konstrukcijom reflektira regionalne arhitektonske tipologije u harmoniji sa suvremenim dizajnom, dok središnji dio u formi vrta raznolike autohtone flore evocira tradicionalne afričke javne vrtove pozivajući posjetitelje na okupljanja, ceremonije i kulturne događaje.

Nalik MOWAA-i, i Muzej Bët-bi fokusiran je na oživljavanje afričke kulture i identiteta kroz povratak i očuvanje afričkih artefakata koji su tijekom povijesti otuđeni i odneseni u inozemstvo. Projekt je inicirala neprofitna organizacija Le Korsa, povezana s Fondacijom Josefa i Anni Albers, s ciljem podrške ruralnim zajednicama u Senegalu kroz kulturu, obrazovanje i zdravstvo. Muzej će biti smješten na otoku u blizini povijesnog grada Kaolacka, poznatog po živopisnim tržnicama i blizini drevnih megalita, tzv. Senegambijskih kamenih krugova. Bët-bi planira izlagati suvremenu i povijesnu afričku umjetnost te pružati prostor za privremeni smještaj repatriranih afričkih artefakata iz zapadnjačkih zbirki. Arhitektonsko rješenje muzeja na otoku na slatkovodnom ušću povjereno je Mariam Issoufou Kamari, osnivačici nigerske arhitektonske firme Atelier Masōmī. Njezin dizajn odabran je zbog otvorenosti prema lokalnoj kulturi i materijalima, s naglaskom na stvaranje prostora koji će prvenstveno biti javnog karaktera, a tek sekundarno izložbenog. Kako navode, „Mariam ima koncept dizajna koji zbirke postavlja u podzemni dio zdanja u koji se postupno ulazi. Veliki, impozantni muzej nije odmah vidljiv. Riječ je o vrlo delikatnoj strukturi koja je dio krajolika te uključuje i amfiteatar.“ Dizajn muzeja odražava spoj tradicionalnog i modernog, s posebnim naglaskom na održivost i korištenje lokalnih materijala. Arhitektura je inspirirana afričkim simbolima i tradicionalnim strukturama, čime se stvara autentičan prostor koji povezuje prošlost i sadašnjost.

Nicholas Fox Weber, direktor Zaklade Josef i Anni Albers te osnivač i predsjednik Le Korse – neprofitne organizacije posvećene medicinskoj skrbi, obrazovanju i umjetnosti u izoliranim selima u ruralnom Senegalu, o novom muzeju čije ime na volofskom jeziku znači „oko“ objašnjava: „Prije svega, bilo je važno da ime bude na afričkom jeziku. Iako je Senegal frankofona zemlja, nismo željeli ni englesku ni francusku riječ, koja bi upućivala na invazijske sile. Ideja je proširiti viziju arhitekturom te raznim izložbama i zbirkama. Bët-bi će omogućiti ljudima da više žive svojim očima.“

Otvaranje Bët-bi muzeja s ciljem poboljšanja života lokalnog stanovništva kroz zapošljavanje, kulturni turizam i pristup umjetnosti očekuje se do kraja 2025. godine.

Muzeji koji se otvaraju tijekom ove godine nisu samo prostori čuvanja i prezentacije umjetnina; oni su mjesta na kojima se prošlost, sadašnjost i budućnost kontinuirano prožimaju. Bivajući poprištem inovativnih umjetničkih ideja i trendova u svijetu koji se neprekidno mijenja, muzejske institucije naglašavaju fizičku i konceptualnu važnost otvorenosti i inkluzivnosti postajući ključnim točkama dijaloga, inovacija i inspiracije u suvremenom svijetu.