U novoj godini više sredstava za kulturu i umjetnost

Ministarstvo kulture i medija RH objavilo je rezultate javnog poziva za predlaganje javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2025. Pozivu se odazvao velik broj ustanova i pojedinaca. Kulturna vijeća odlučila su na koje programe odgovoriti dodjelom potpora.

Imajući u vidu važnost očuvanja nacionalne baštine u muzejskim ustanovama, a osobito koliko svojim aktivnostima muzeji pridonose podizanju kvalitete života u zajednici, njezinu razvoju u moderno, osviješteno, tolerantnije i uključivije društvo, Ministarstvo je za 2025. povećalo iznos sredstava za 57% u odnosu na prethodnu godinu. Pokazatelj je to osnaživanja muzejskih ustanova, osobito u cjelogodišnjim izložbenim programima (prihvaćeno 86 programa od prijavljenih 88) te aktivnostima zaštite muzejske građe i dokumentacije (76 programa) zatim programa koji potiču razvoj publike organiziranjem stručnih i edukativnih programa (50), izdavanje stručnih publikacija i muzejskih izdanja (46 programa). U ukupnom odobrenom iznosu od 1.727.860,00 eura, najviše je novca dodijeljeno Cjelogodišnjem izložbenom programu – 767.480,00 eura.

Na mrežnoj stranici Ministarstva objavljene su detaljne analize financiranja kulture po sektorima / Snimio Matija Habljak / PIXSELL

Digitalizacija kulturne baštine

Za programe digitalizacije kulturne baštine pristigle su 74 prijave, odobrena su 63 programa u ukupnom iznosu od 400.000,00 eura. U odnosu na 2024. iznos je povećan za 38%. Povećanje broja prijava i podržanih programa u ovoj potprogramskoj djelatnosti ukazuje na važnost koju institucije i organizacije pridaju očuvanju kulturne baštine i povećanju dostupnosti kroz suvremene digitalne tehnologije. Osim toga, povećava se zanimanje za razvoj novih usluga i tehnologija koje omogućuju bolju interakciju s građom te za predstavljanje i promidžbu kulturne baštine kako bi se ona učinila dostupnom širem broju korisnika. Kroz šest potprogramskih aktivnosti podržat će se široki raspon aktivnosti vezanih za kontinuirani rad na muzejskim zbirkama, brigu o njihovoj zaštiti i dostupnosti u analognom i digitalnom okruženju. Posebna će se pozornost posvetiti razvoju publike predstavljanjem muzejske građe i dokumentacije široj javnosti kroz niz obljetničkih, retrospektivnih, problematskih i studijskih izložbenih projekata te stručno-edukativnih aktivnosti. Stoga je  najviše novca dodijeljeno za program Dostupnost građe – 215.059,00 eura.

Ukupnim iznosom od 4.274.741,12 eura podržan je program časopisa i elektroničkih publikacija, književnih manifestacija i potpore izdavanju knjiga, književnih programa u knjižarama te poticanje književnog stvaralaštva za 2025. što je povećanje od prosječno 28,6% u odnosu na prošlu godinu.

Taj je porast na tragu kontinuiranog povećanja sredstava koja se izdvajaju za knjigu i nakladništvo i koja posljednjih godina dosežu i do 7 milijuna eura.

Nova uloga knjižnica

U skladu s poticanjem čitanja, prepoznata je nova uloga knjižnica u društvu te je povećano financiranje knjižnične djelatnosti, u odnosu na 2024. za više od 15%. Hrvatsko knjižnično vijeće predložilo je financiranje 507 programa u iznosu od 3.107.644,59 eura. Programi su podijeljeni na: Akcije i manifestacije u knjižničnoj djelatnosti, Nabava knjižne i neknjižne građe u knjižnicama te Razvojni programi (radionice, seminari i stručno usavršavanje knjižničara). A za Iskaz interesa za otkup knjiga uvrštenih na popis A i popis B otkupa u 2025. izdvojeno je 2.387.550,00 eura. Velik broj knjižnica javio se na poziv Ministarstva i mnogima su odobrena sredstva. Najviše je dodijeljeno velikima – Knjižnicama grada Zagreba, Gradskoj knjižnici Rijeka, Gradskoj knjižnici Marka Marulića Split, Gradskoj knjižnici Zadar, ali i malima, poput Knjižnice i čitaonice Simo Mraović Gvozd, ili Gradskoj knjižnici i čitaonici Vis.

Ministarstvo podupire i održavanje književnih programa u knjižarama kojima se nastoji potaknuti knjižare da organiziraju susrete čitatelja s autorima, prevoditeljima, urednicima i drugima koji se bave knjigom. Važna su autorska čitanja i potpisivanja knjiga, što publici može biti itekako motivirajuće i za kupnju knjige. U knjižarama se mogu organizirati programi za poticanje čitanja (primjerice radionice i pričaonice), književni klubovi, interdisciplinarni i multidisciplinarni programi (izložbe, glazbeni i dramski programi vezani za književnost). Za potporu knjižarskoj djelatnosti u 2025. pristiglo je deset prijava i svih deset programa ocijenjeno je kvalitetnima i svi će se sufinancirati sa 101.000,00 eura, što je povećanje od gotovo 30% u odnosu na prethodnu godinu. Najviše je dobila pulska knjižara Castropola, 15.000,00 eura.

Potpora za poticanje
književnog stvaralaštva

Potpora za poticanje književnog stvaralaštva u 2025. dodijeljena je autorima romana, kratkih priča, poezije, književnih eseja, putopisa, stripa i djela za djecu i mlade. Osigurano je 315.000,00 za 83 autorska programa. U odnosu na 2024. sredstva za potpore za poticanje književnog stvaralaštva povećana su za nešto više od 12%. Šestomjesečnu potporu koristit će 22 autora, a tromjesečnu 61 autor. Dodijeljene su potpore u iznosima od 3.000,00 ili 6.000,00 eura. Veći iznos dobilo je dvadesetak mahom afirmiranih autora. Primjerice, Barbieri, Boko, Irena Matijašević-Radović, Periš, Pogačar, Prtenjača, Šnajder. Samo dvojica autora, Mujičić i Telećan, dobili su po 6.000,00 za poeziju. Postoji i popis odbijenih autora. I na njemu je nekoliko poznatih imena.

Za potpore izdavanju knjiga prijavilo se 147 nakladnika. Poduprti su programi 79 nakladnika koji će objaviti najmanje 661 knjigu u ukupnom iznosu od 2.577.210,80 eura. Ukupna sredstva povećana su za više od 20%. Posebna se pozornost posvećuje objavljivanju knjiga za djecu i knjiga prijevodne literature, a najviše izvršavanju obveza prema autorima, piscima, prevoditeljima, ilustratorima. Nakladnici su obvezni 30% ukupno odobranih sredstava utrošiti na honorare domaćim autorima.

Kulturno vijeće za knjižnu, nakladničku i knjižarsku djelatnost odlučilo je dodijeliti potporu za programe 32 časopisa i 17 elektroničkih publikacija u ukupnom iznosu od 407.686,68 eura. Ako se tome pribroje trogodišnji programi časopisa i elektroničkih publikacija odobreni 2023. godine, odnosno oni koji u 2025. godini ulaze u treću godinu financiranja, ukupan iznos odobren za časopise i elektroničke publikacije za 2025. godinu iznosi 589.498,60 eura. Donesena je odluka o dodjeli potpora za 71 program književnih manifestacija, u iznosu od 688.031,72 eura, a to je povećanje za više od 35%. Najviše je novca za svoje manifestacije dobilo Društvo hrvatskih književnika, u iznosu od 46.452,98 eura. Povećanje u odnosu na sredstva odobrena za časopise i manifestacije u odnosu na prethodnu godinu iznosi gotovo 45%.

Potpore glazbi i vizualnim umjetnostima

Za programe glazbene i glazbeno-scenske umjetnosti odobrena su 453 programa u ukupnom iznosu od 2.399.180,00 eura. U odnosu na prethodnu godinu proračunska sredstva uvećana su za oko 14%. Ministarstvo nastavlja poticati koncertne cikluse čiji je glavni cilj razvoj publike i podizanje kvalitete cjelogodišnje kulturne ponude diljem Hrvatske. Financijskom podrškom programima rock glazbe želi se osigurati veća prisutnost nositelja festivalske i klupske scene u manjim sredinama u Republici Hrvatskoj. Programska podrška dana je festivalskim programima koji promiču neafirmirane hrvatske bendove i glazbenike.

Odobreno je 214 programa iz područja vizualnih umjetnosti, u ukupnom iznosu od 888.300,00 eura što je povećanje za 5,6%. Uz nešto manji broj odobrenih programa, to govori o snažnijem profiliranju, posebice u kategoriji cjelogodišnjih izložbenih programa, koji su podržani s 528.500,00 eura. Manifestacije iz područja vizualnih umjetnosti potpomognute su s 295.000,00 eura. Za potporu u 2025. u programskoj djelatnosti monografija iz područja kulture i umjetnosti pristiglo je 150 prijava, a odobreno je 77 programa u ukupnom iznosu od 329.915,00 eura. Prijedlog potpore na razini je 2024. radi održavanja razine kvalitete novih izdanja te s posebnim naglaskom na potporu sinteznim i problemskim monografijama vezanima za povijest i suvremenost hrvatske kulture i umjetnosti. Posebno su podržane monografije istaknutih umjetnika koji nemaju objavljenu monografiju te ostala izdanja koja obrađuju relevantne teme iz raznih kulturno-umjetničkih područja.

U programskom području interdisciplinarnih i novih umjetničkih i kulturnih praksi mjerila za vrednovanje programa uključuju relevantnost i refleksivnost u odnosu na trenutne društvene pojave i suvremeni umjetnički kontekst, upotrebu novih i inovativnih jezika suvremene umjetnosti te primjenu novih tehnologija i teoretskih istraživanja u programu. Suradnja s domaćim autorima i umjetnicima te decentralizacija programa uz vrednovanje njegova značenja za lokalnu zajednicu u tome su smislu posebno važni kriteriji za cjelovito vrednovanje svakog od predloženih programa. Stvaranje novog umjetničkog sadržaja, visoka razina umjetničke produkcije, ali i kontinuirana potpora u manjim sredinama te uključivanje šire zajednice u kulturno-umjetničke procese, bitne su odrednice podržanih programa. Odobren je 351 program u iznosu od 979.130,00 eura.

Za projekte kulturno-umjetničkog amaterizma (glazbenog/folklornog) odobreno je 335 programa u ukupnom iznosu od 993.610,00 eura. Radi daljnjeg poticanja amaterskog i folklornog stvaralaštva, ove je godine povećan iznos odobrenih sredstava za oko 12%. Novac je osobito usmjeren na razvoj kulturno-umjetničkih udruga kao nositelja kulturnog života i kulturnih aktivnosti u slabije razvijenim sredinama, brdsko-planinskim područjima i na otocima.