Što (zapravo) čitaju srednjoškolci?

Stieg Larsson,
Muškarci koji mrze žene

Ovaj kriminalistički roman prvi je dio trilogije Millennium švedskoga autora Stiega Larssona (1954–2004). Bio je novinar i poznati aktivist protiv rasizma, ekstremne desnice, antisemitizma i sl. Njegovom borbom za ljudska prava prožeta su i njegova djela. Prvi roman iz trilogije objavljen je 2005, neposredno nakon autorove neočekivane smrti. Publika je odmah prepoznala kvalitetu djela, a tome svjedoči i najprestižnija nagrada za kriminalističke romane u Skandinaviji Glasnyckel. Serijal je prodan u više od stotinu milijuna primjeraka, a 2011. američki redatelj David Fincher snimio je istoimeni film koji je ubrzo nagrađen Oscarom za najbolju montažu. Nastavak Djevojka koja se igrala s vatrom objavljen je 2006, a ni on ne zaostaje kad je riječ o uzbudljivosti i napetosti radnje. Kule u zraku iz 2007. posljednji je roman trilogije. Iako Larsson nije uspio napisati serijal od deset knjiga (kako je prvotno planirao), švedski autor David Lagercrantz napisao je još tri knjige o neustrašivoj junakinji Lisbeth Salander.

Radnja romana Muškarci koji mrze žene započinje na rođendan bogatoga industrijalca Henrika Vangera. Svake godine na kućnu adresu dobiva prešano cvijeće od nepoznatoga pošiljatelja. Jedina osoba koja mu je to poklanjala bila je njegova nećakinja Harriet. Ona je nestala za vrijeme obiteljskoga okupljanja prije trideset i pet godina. Obitelj se okupila na imanju Vanger na otoku, a tijelo nikada nije pronađeno. Ostarjeloga industrijalca izluđuje što mu netko neprestano stavlja sol na ranu i podsjeća ga na gubitak člana obitelji kojega je iznimno volio. Ubojica je mogao biti bilo tko od tridesetak ljudi okupljenih na otoku. Henrik odlučuje unajmiti novinara Mikaela Blomkvista kao posljednji pokušaj da se ovaj zbunjujući slučaj riješi. Ubrzo mu se priključuje i Lisbeth Salander, asocijalna i ekscentrična hakerica, te zajedno saznaju da ovaj slučaj krije u sebi mnogo više tajni nego što su mogli očekivati.

Ovo djelo od sama početka zaokupi čitateljevu pozornost, radnja je logično osmišljena, a knjiga se jasno čita. Teme poput politike, unutarnjega svijeta likova, diskriminacije i sl. prožimaju čitavu knjigu te svaka osoba može pronaći dio koji će je (uz samu radnju) posebno zainteresirati. Uspoređujući ovaj krimić s klasicima žanra poput djela Agathe Christie i Arthura Conana Doylea, Larsson bi se bez sumnje mogao svrstati među izvrsne autore modernih klasika. S obzirom na ostale krimiće koje sam čitala, ovdje su obrati uistinu neočekivani, a cijelom trilogijom dominiraju detaljno karakterizirani i zanimljivi likovi te još zanimljivija radnja koja se ni u jednome trenutku ne doima statičnom.

Rae Carson, Any Sign of Life

Događaji u suvremenu svijetu konstantno utječu na naše predodžbe o mogućoj budućnosti. Ratovi, prirodne katastrofe i netipični događaji često služe kao nadahnuće za mnoga djela. Tada s pomoću ljudske mašte nastaju i različiti znanstvenofantastični romani. Međutim, autor mora pripaziti pišući takva djela, s obzirom na to da je tanka granica između zanimljivih ideja i pretpostavki te onih apsurdnih i nerealnih. Suvremena američka autorica koja je, prema mome mišljenju, uspješno predstavila apokaliptičnu situaciju mladim čitateljima je Rae Dawn Carson. Na zanimljiv ju je način epidemija koronavirusa potakla da napiše djelo u kojemu preko lika tinejdžerice Paige saznajemo kako je to probuditi se i saznati da je cijeli svijet uništen.

Paige Miller srednjoškolka je koja trenira košarku i želi sa svojim timom dogurati do državnoga prvenstva. Međutim, u tome je spriječi bolest zbog koje je nekoliko tjedana prikovana za krevet, nesvjesna svoje okoline i priključena na infuziju. Kada se probudi, zbunjeno obilazi svoj dom te saznaje da su svi u njezinoj okolini mrtvi. Njezina obitelj, prijatelji, sve je nestalo. Okružena je nepodnošljivim smradom raspadajućih tijela, a jedini tko je preživio jest susjedov pas. Paige se ne predaje tako lako, stoga odlučuje potražiti sklonište i hranu za sebe i svoga novoga ljubimca. Lutajući po napuštenome gradu, Paige upoznaje još nekoliko preživjelih mladih ljudi. Zajedno pokušavaju preživjeti u postapokaliptičnom svijetu, boreći se za hranu, sklonište i sigurnost. Saznaju da je svijet pogodila epidemija s iznimno visokom stopom smrtnosti. Budući da je nemoguće da toliko ljudi odjednom umre, preživjeli počinju pretpostavljati da se epidemija nije dogodila slučajno. Ubrzo saznaju da Zemlji prijeti invazija izvanzemaljaca. U cijeloj se priči Paige bori sa svojim emocijama, gubitkom i novom stvarnošću, dok pokušava pronaći način da preživi u novom i opasnom svijetu.

Koliko god radnja sama po sebi zvuči napeto, ono što ovu knjigu čini kvalitetnijom nego što sam očekivala detaljan je i realističan opis nove stvarnosti. Zvuči uvjerljivo, nema borbi s čovjekolikim izvanzemaljcima negdje u svemiru s pomoću letjelica na kakve smo možda navikli u filmovima i serijama. Iz perspektive tinejdžerice od početka se opisuje i stvara atmosfera neugodne staloženosti čitava svijeta u postapokaliptičnom stanju.