Riječi potiču raznolikost glasova i ideja

Časopis Riječi jedan je od značajnih kulturnih časopisa u Hrvatskoj, posvećen promicanju književnosti, kulture i znanosti. Pokrenut je s ciljem poticanja književnih, znanstvenih i kulturnih rasprava te pružanja prostora autorima za objavljivanje radova iz različitih područja humanistike i umjetnosti. Objavljujući radove etabliranih autora, kao i priloge mladih pisaca i istraživača, Riječi potiču raznolikost glasova i ideja. Uz tekstualne priloge, u časopisu se objavljuju i likovni radovi, fotografije i ilustracije, čime on spaja književni i vizualni izraz.

Obogaćivanje hrvatske i dijalog s globalnom književnošću

Namijenjen širokom spektru čitatelja, uključujući književne entuzijaste, studente, istraživače i širu kulturnu zajednicu, časopis je dostupan u tiskanom obliku, a dijelom i putem digitalnih platformi, čime prati suvremene trendove izdavaštva. Kroz svoje sadržaje doprinosi oblikovanju kulturnog identiteta i jačanju svijesti o važnosti književnih i znanstvenih tema u suvremenom društvu.

Predstavljanje slavljeničkog dvobroja Riječi u Glazbenoj školi Fran Lhotka u Sisku

Njegova povijest zrcali kontinuitet (prvi broj izašao je 1969, prvi niz izlazio je do 1971, drugi niz izlazio je od 1990. do 1993, a treći niz u kontinuitetu izlazi od 1999. do danas) promicanja visokih intelektualnih i umjetničkih standarda, uz redovito prilagođavanje suvremenim kulturnim i društvenim izazovima. Časopis je prepoznat i izvan granica Hrvatske, posebno među znanstvenicima i književnicima zainteresiranima za slavistiku, kroatistiku, filozofiju i kulturologiju.

Uz radove suvremenih pjesnika, prozaista i dramatičara posebna je pažnja posvećena autorima koji unose inovacije u književni izraz. Kritički tekstovi obrađuju suvremene književne tokove, kao i povijesne klasike. Eseji često istražuju teorijske aspekte književnosti i povezuju ih s društvenim i kulturnim kontekstima. Prijevodima djela s drugih jezika časopis obogaćuje hrvatsku kulturnu scenu i omogućava dvosmjerni dijalog s globalnom književnošću.

Časopis povremeno objavljuje i priloge o likovnoj umjetnosti, fotografiji i dizajnu, a  ilustracije, umjetničke fotografije i reprodukcije doprinose njegovu vizualnom identitetu.

Uredništvo čine istaknuti književnici, znanstvenici i kulturni djelatnici. Njihov stručan rad osigurava visoku kvalitetu objavljenih tekstova.

Slavljenički dvobroj Riječi, opsega 200 stranica, potvrđuje sve već napisano. Zanimljivim i raznovrsnim prinosima iz književnosti, kulture i znanosti predstavljen je 28. studenoga 2024. u novoobnovljenoj Glazbenoj školi Fran Lhotka u Sisku. Na svečanosti promocije uz glavnu i odgovornu urednicu Đurđicu Vuković i urednicu Mirnu Rudan Lisak nastupili su u glazbenom programu učenici Glazbene škole: Lara Prevarek na klaviru, Leonardo Kovačić na harmonici i Eva Šprišić na violini. Za njihov vrhunski nastup zaslužne su i njihove profesorice Julijana Akrap, Anamarija Filipović i Svitlana Potrebina.

Časopis otvara tema broja Spengler – Houellebecq, „prinosi tri međusobno neraskidivo povezana teksta na relaciji Spengler – Houellebecq: prvi je vrlo osoban pogled predsjednika Spenglerova društva, Davida Engelsa, na suvremenog špenglerijanca i izazove s kojima se on susreće, drugi je most koji je suosnivač Spenglerova društva, Max Otte, uspostavio između Spenglerove filozofije i Houellebecqove književnosti, a treći je – ujedno kulminacija temata ovog broja – po prvi put na hrvatski preveden govor koji je Michel Houellebecq održao prigodom svečanog primitka Spenglerove nagrade.“ Tekstove je za časopis s njemačkog, engleskog i francuskog izabrala i prevela Mirna Rudan Lisak.

Esejistiku otvara tekst Ivana Smiljanića Vizija europske Rusije Nikolaja Berdjajeva u knjizi Agonija Europe Bogdana Radice. „Knjiga Agonija Europe Bogdana Radice (Split, 1904 – New York, 1993) po sebi predstavlja pravi dragulj hrvatske intelektualne i kulturne povijesti objavljen uslijed vihora Drugoga svjetskoga rata 1940. godine, prije svega donošenjem izvornih tekstova autorovih razgovora i intervjua s mnogobrojnim europskim intelektualcima tijekom razdoblja međuraća...“ Slijede eseji Žarka Paića Ima li rupa u mreži? O kapitalizmu kao autopoetičkom radu tehnosfere (Uz kritiku Sloterdijkova shvaćanja Marxa) i Krunoslava Mrkocija O problemu prevođenja Shakespeareovih soneta na hrvatski jezik.

Rubriku o 28. Kvirinovim poetskim susretima otvara uvodni tekst Đurđice Vuković koji nas upoznaje s programom manifestacije i sudionicima. Objavljena su i Obrazloženja pjesničkih nagrada: Plakete sv. Kvirina, koju je dobio Goran Rem za ukupan prinos hrvatskom pjesništvu i Malog Kvirina dodijeljena Josipu Čekolju za najbolju pjesničku zbirku objavljenu između dvaju Susreta, autora do 35 godina (Dječak pred žetvu). Obrazloženja potpisuju članovi prosudbenih komisija, za Plaketu sv. Kvirina Krešimir Bagić, Miroslav Mićanović i Đurđica Vuković, a za nagradu Mali Kvirin Darija Žilić i Tin Lemac.

Visokoestetska družba

U razgovoru koji je s njim za Riječi vodila Darija Žilić Goran Rem će na pitanje o značenju Kvirinove nagrade, posebno zbog Siska u kojem je niz godina surađivao u časopisu Riječi, kazati: „Da, prije dvadesetak godina bio sam više puta zaredom izbornik Nagrade, priredio sam jedan opsežan trobroj Riječi s gotovo korpusnom panoramom hrvatske intermedijalne lirike, a i objavio sam više studija i ciklus poetskih tekstova u Riječima, uglavnom uživao sam u toj visokoestetskoj družbi s Jenkijem i Đurđicom, a posebice s jednim Novljakovićevim čamčanim recitiranjem Severa.“

U novim Riječima, uz izbor iz poezije dvojice laureata, možemo čitati i pjesme Svjetlane Mašić, Cvijete Grijak, Đurđice Garvanović-Porobija i Ivanke Blažević Kiš.

Likovnost donosi atraktivan esej Branka Franceschija Film, slika i instalacija – recentne distopijske montaže Željka Kipkea čiji likovni radovi krase naslovnicu i unutrašnjost časopisa. Željko Kipke najkompleksniji je hrvatski umjetnik, podjednako važan kao slikar, sineast, pisac, esejist i kritičar, piše Franceschi.

Manuela Zlatar u rubrici Prijevodna književnost upoznaje nas sa životopisom Ilse Aichinger te nam predstavlja njezinu „jednu od najbitnijih i najljepših kratkih priča na njemačkom jeziku“ Priča iz ogledala o kojoj u uvodnoj bilješci piše: „Ovo je priča svojevrsni ‘napad’ na linearnost vremena, na slijepo podvrgavanje misaonim i pripovjednim klišejima, metafora pisanja samog, ali prije svega i ispraćaj i slavlje života, slijepa kiša i slijepo ogledalo u kojem se na fantastičan način odražavaju duboki slojevi ljudske psihe“. Slijede tri soneta Williama Shakespearea koje je prepjevao Krunoslav Mrkoci.

Proza donosi tekstove Sonje Zubović, Suzane Bosnić, Milene Pađen Brnelić i Šime Majić Josipović.

Rubrika kritika/ogled/prikaz započinje Kri­tičarkinim obzorom Vanese Begić kojim je obuhvaćeno nekoliko knjiga: Ponor Đurđice Vuković, zbornik manifestacije Verši na šterni koja se održava u istarskoj Vižinadi, zbornik Jurina i Franina koji je usredotočen na zavičaj, njegovu kulturu i povijest, a može biti poticajan i za shvaćanje istarske povijesti, kulture, lingvističke i društvene situacije. Slijedi prikaz knjige Giacoma Scottija Između dvaju svjetova, Biserka Goleš Glasnović piše o knjizi Marijana Grakalića Mjera, oblik, ogledalo, a Iva Mirčić piše o knjizi O čemu ne govorimo Slavenke Drakulić. Elizabeta Hrstić prikazuje knjigu Jenny Erpenbeck Kairos, a Tanja Vadla u tekstu Nedostižu poezija daje smisao i Nataša Nježić Bublić Iz Ponora u novi početak pišu o knjizi poezije Đurđice Vuković Ponor.

Časopis je sufinanciran sredstvima Ministarstva kulture i medija RH i Sisačko-moslavačke županije.