Kamišibaj za Hrvate u Beču

U okviru dječjeg kulturnog i obrazovnog programa u Hrvatskom centru u Beču na poziv Udruge za poticanje kreativnog razvoja Obzor gostovala je umjetnička udruga Kozlići iz Zagreba. Kozlići su diljem Hrvatske, ali i šire, poznati po tome da svoje priče izvode u formi japanskog pripovjednog teatra kamišibaja, koji se često jednostavnije prevodi kao papirnato kazalište. U povodu 150. obljetnice rođenja najveće hrvatske dječje književnice Ivane Brlić-Mažuranić ispričali su priču prema najljepšem hrvatskom dječjem romanu Čudnovate zgode šegrta Hlapića. U punoj dvorani Hrvatskog centra djeca su zajedno s pripovjedačima Verom Pfaff i Reljom Dušekom pjevala pjesmu o malom postolarskom šegrtu Hlapiću i njegovoj prijateljici Giti te o njihovim avanturama, a potom su se družili na radionici, gdje su bojali likove iz priče i sami crtali prizore iz avantura Hlapića i Gite za svoj mali kamišibaj.

Što je kamišibaj?

Kamišibaj je umjetnost pripovijedanja priča s pomoću ilustracija koje se izmjenjuju u malome drvenom okviru s vratašcima, svojevrsnom stolnom kazalištu koje se naziva butaj. Potječe iz Japana, zemlje koja ima dugu tradiciju tzv. slikonarativne umjetnosti, te se jednostavnije opisuje kao papirnato kazalište. Krajem 1920-ih pojavljuje se na ulicama Japana kao oblik putujućega kazališta. Ubrzo postaje iznimno popularan jer je lako pokretan, edukativan i zabavan, a pripovjedači, tzv. kamišibajari, razvijaju se u prave majstore pripovijedanja uz pomoć ilustracija. Kamišibajar je bio ulični pripovjedač koji je svoj butaj vozio na biciklu te putovao gradskim i seoskim ulicama. Katkada bi prekidao priču kada bi postala najzanimljivija i nastavljao je pri idućem posjetu. Mali bi slušatelji silno iščekivali nastavak priče, ali njegov je glavni zadatak zapravo bila prodaja ručno rađenih slatkiša. Ipak, zbog svakodnevne interakcije koju su imali s djecom, kamišibajari su prozvani uličnim učiteljima ili učiteljima s ugla.

Matea Pelivan, Adrijana Markon Jurčić, Vera Pfaff i Relja Dušek / Hrvatski centar u Beču brine da djeca ne izgube kontakt s materinskim jezikom – predstava udruge Kozlići

Umjetnost takvoga pripovijedanja ima svoja pravila. Priča se najavljuje udaranjem drvenih palica koje se zovu hijošigi. To je znak da priča počinje. Vratašca se otvaraju i u okviru se vidi ilustracija s naslovom priče. Ilustracije su smještene u drvenom okviru butaja, koji je najčešće A3 formata. S prednje strane je slika, a na poleđini svake ilustracije je tekst ako pripovjedaču zatreba da se prisjeti detalja iz priče. Većina tradicionalnih kamišibaj priča sastoji se od 12 do 20 ilustriranih kartica. Važno je jedino da se izmjenjivanje ilustracija odvija lako, da ne ometa pažnju publike prilikom pripovijedanja. Izvedba završava zatvaranjem vrata butaja.

Višenamjenski medij

Osim za zabavu djece, kamišibaj se koristio i u propagandne i političke svrhe. Danas se kamišibaj koristi kao sinestetički umjetnički medij koji stvara potpuni doživljaj umjetnosti – slikovni, verbalni i glazbeni – jer uz pripovijedanje i slike autori često koriste i različite instrumente kako bi izvedbu dopunili glazbom.

Kamišibaj je, međutim, idealan medij za odgoj i obrazovanje djece. To je didaktičko i edukativno sredstvo koje se može koristiti za poticanje umjetničke kreativnosti, likovnog i jezičnog izražavanja, za učenje jezika, ali i za jačanje vještina javnog nastupa i samopouzdanja. Udruga Obzor koristi kamišibaj u radu s djecom u okviru kreativnih radionica hrvatskog jezika i kulture u Hrvatskom centru u Beču. Djeca slušaju priče, na taj način potiču svoju maštu, uče nove riječi, razmišljaju o junacima i junakinjama priče, razgovaraju o njihovim postupcima… Zatim sami stvaraju svoje priče ili mijenjaju priču koju su slušali i gledali. Pišu, crtaju i izvode. Takav cjeloviti pristup učenju jezika, na kreativan način i kroz igru, pokazao se učinkovitim jer objedinjuje više ciljeva u podučavanju. Kozlići su ovom prigodom darovali udruzi Obzor i Hrvatskom centru butaj A4 formata za pedagoški rad s djecom.

Naši stalni gosti

Kozlići su već stalni gosti udruge Obzor i Hrvatskog centra u okviru programa za djecu. Prije tri godine pripovijedali su priču Mačak Džingiskan i Miki Trasi u povodu 100. obljetnice rođenja hrvatske pjesnikinje Vesne Parun. Na Uličnoj fešti Hrvatskog centra 2023. pripovijedali su djeci narodne priče s Banovine, a sada su obilježili 150. obljetnicu rođenja slavne dječje spisateljice Ivane Brlić-Mažuranić.

„Dolazimo već godinama na poziv udruge Obzor i Hrvatskog centra koji brinu da na raznolike načine djecu uče hrvatski jezik i kulturu. Očekivali smo desetak mališana u publici, a na kraju smo igrali za gotovo stotinu posjetitelja. To samo ukazuje na to kako je velika potreba za ovakvim programima i kako sjajnu publiku imaju u Hrvatskom centru“, kaže Vera Pfaff, akademska glazbenica i kulturna menadžerica. Trubu je završila na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, a kulturni menadžment na Sveučilištu za glazbu i izvedbene umjetnosti u Beču.

„Uvijek nam je veselje doći u Beč pa igrati predstave za hrvatsku djecu koja ovdje žive. Nama i jest jedan od ciljeva udruge da djeci predstavljamo umjetnost na inovativan način, a u Beču smo tako pokazali našeg poznatog Hlapića, ali u formatu kamišibaja. Čini nam se važno da djeca ne izgube kontakt s materinskim jezikom i ponosni smo da smo dio sjajnog repertoara koji Hrvatski centar i udruga Obzor nude upravo s tim ciljem. U Beču na izvedbi nisu baš sva djeca znala za Hlapića niti su znala tko su Gita, Bundaš i Crni čovjek i baš nas veseli da je nama pripala čast da ih tome naučimo“, rekao je Relja Dušek, novinar, predavač Školske knjige u programu za nastavnike osnovnih i srednjih škola, suradnik Obrazovnog programa HRT-a te voditelj i autor dječjih radionica i suradnik programa Ruksak (pun) kulture Ministarstva kulture i medija RH. 

Početnica kamišibaja

Kozlići su pravi ambasadori ove umjetnosti koja je u zadnje vrijeme postala raširena diljem svijeta, a s njima i u Hrvatskoj. Umjetnički i bračni par Vera Pfaff i Relja Dušek osnovao je udrugu 2017. s ciljem približavanja umjetnosti djeci i mladima, a kamišibaj je jednostavan i pogodan medij da se taj cilj i ostvari. Kroz predstave i radionice potiču kreativni razvoj mladih te pomažu stvaranju socijalne jednakosti u društvu. Redovito sudjeluju u radioničkom programu Šibenskog festivala djeteta, na Ogulinskom festivalu bajki, nakon snažnog potresa u Petrinji i Sisku priključili su se brojnim kulturnim djelatnicima da pomognu djeci prebroditi traume uzrokovane potresom, u suradnji sa stručnjacima izradili su i niz priča i radionica posebno prilagođenih djeci s teškoćama u razvoju, a izvode i priče na znakovnom jeziku za gluhu i nagluhu djecu. Do sada su izradili više od 100 naslova kamišibaj priča: japanskih narodnih priča, hrvatskih narodnih priča i nagrađivanih slikovnica svjetskih i domaćih autora prilagođenih za format kamišibaja. S udrugom Kaleido iz Buzeta 2023. objavili su Početnicu kamišibaja namijenjenu svima koji se žele baviti kamišibajem, ali prije svega odgajateljima, učiteljima i pedagozima u radu s djecom.

Višejezični kamišibaj međunarodni je projekt koji je pokrenula organizacija DULALA iz Francuske 2014. godine. Zahvaljujući članstvu udruge Kozlići u međunarodnoj mreži višejezičnog kamišibaja KAMILALA, u Hrvatskoj je 2022. godine otvoren natječaj za škole i vrtiće u izradi kamišibaj priča na više jezika. Jednom godišnje udruga Kozlići upućuje poziv svim školama i vrtićima u Hrvatskoj, ali i drugim kreativnim skupinama djece, da izrade kamišibaj priču koristeći više stranih jezika, narječja ili dijalekata.