Vijenac 805

Matica hrvatska

PREDSTAVLJANJE KNJIGE TATJANE PIŠKOVIĆ UVOD U LEKSIČKU SEMANTIKU HRVATSKOGA JEZIKA, KNJIŽARA MATICE HRVATSKE, 17. PROSINCA 2024.

Jedan od najboljih kroatističkih udžbenika

Piše Anamarija Mrkonjić

U Knjižari Matice hrvatske 17. prosinca 2024. predstavljena je knjiga Uvod u leksičku semantiku hrvatskoga jezika Tatjane Pišković. Uz autoricu, knjigu su predstavili recenzenti Ida Raffaelli s Odsjeka za lingvistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Branimir Belaj s Odsjeka za hrvatski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Osijeku.

Knjiga se sastoji od dviju cjelina – prva se bavi povijesnim pregledom leksičkosemantičkih teorija od 19. stoljeća do danas, a druga osnovnim temama leksičke semantike.

 

 


Ida Raffaelli, Tatjana Pišković i Branimir Belaj

Ida Raffaelli kazala je da je knjiga primarno pregledno-znanstvena, no budući da obiluje relevantnim i vrlo zornim primjerima, nerijetko prizivajući vrlo specifična kroatistička pitanja, njezina je vrijednost još veća. Osvrnula se na prvi dio knjige koji uvodi u povijest leksičke semantike, a obaseže pet većih poglavlja koja su tematski vezana uz ključna razdoblja u razvoju discipline. Da bi čitatelj dobio dublji uvid u same početke semantike, autorica kreće od pretpovijesti, pokazujući filozofske interese za značenje općenito i za značenjske promjene, upozoravajući pritom da postoji i vrijeme prije onoga što bismo nazvali njezinim službenim početkom, odnosno predstrukturalizmom. Drugo je poglavlje posvećeno strukturalističkoj semantici, u kojemu se pokazuju tri glavne okosnice razdoblja – teorija leksičkoga polja, komponentna analiza i relacijska semantika. Treće je poglavlje posvećeno generativnoj semantici, četvrto neostrukturalističkoj semantici, a peto kognitivnoj semantici. Posebno vrijednim ističe poglavlje Nadilaženje leksičke semantike. Na kraju je Ida Raffaelli istaknula neke od temeljnih karakteristika i kvaliteta ove knjige u cjelini, među kojima je primjerice prožimanje štiva živopisnom građom koja čitatelju u času razjašnjava i oslikava problematiku o kojoj je u pojedinom poglavlju riječ.

Branimir Belaj naglasio je da se knjiga može smatrati i znanstvenom i udžbeničkom literaturom. Udžbenik je, tvrdi, jer je sustavna, pregledna, jasna i jednostavna, a znanstvena narav proizlazi iz preglednosti što posebno dolazi do izražaja u prvom dijelu knjige. Iz drugog je dijela izdvojio poglavlje o polisemiji koja je postavljena kao nadodnos, usto spominje na više mjesta problematiziran odnos dijela i cjeline – jedan od najvažnijih odnosa u leksičkoj semantici koji je zaokupljao brojne lingviste. Belaj naglašava kako su svi odnosi od prototipnih do međuodnosa (antonimija, polisemija, meronimija, sinonimija, itd.) kojima se autorica bavila pomno obrađeni. Čestitao je Tatjani Pišković na izvanrednoj knjizi, na jednom od, smatra, najboljih udžbenika ne samo jezikoslovne kroatistike nego i šire!

Tatjana Pišković publici je ispričala priču o svojim prvim susretima s leksičkom semantikom i odaslala zahvale svim suradnicima, vlastitim uzorima, obitelji, prijateljima te studentima za podršku i (stručnu) pomoć pri sastavljanju ove ambiciozne jezikoslovne monografije. Promociju je uveličala i njezina nekadašnja studentica Lea Šprajc otpjevavši Međimurske zdence i autorsku pjesmu Mesec.

Vijenac 805

805 - 16. siječnja 2025. | Arhiva

Klikni za povratak