Hrvatska dječja poezija 21. stoljeća

Nacionalni korpus suvremene hrvatske dječje poezije, objavljene tijekom prve četvrtine ovoga stoljeća koja se, eto, približava kraju, stilski je vrlo raznorodan i tematski bogat. Ove dvije karakteristike već su obilježja pjesništva Šibenčanina Aljoše Vukovića, najplodnijeg autora koji se javio s početkom stoljeća, i koji je kvalitetom svojih zbirki nagovijestio da bi ovostoljetna poezija za djecu mogla biti dostojna nasljedovateljica bogatog i plodonosnog korpusa dvadesetog stoljeća.

Autori/ce zbirki poezije koji su se pojavili za Vukovićem potvrdili su ovu pretpostavku. Tko su zapravo pjesnici koji posljednjih desetljeća objavljuju zbirke poezije za djecu u Hrvatskoj?

To su ljudi različitih profesionalnih profila, ali najčešće duboko vezani uz rad i život s djecom: akademska slikarica, ilustratorica i multimedijska umjetnica Nikolina Manojlović Vračar koja svoju poeziju i likovna djela približava djeci na radionicama, televizijskim emisijama i u sklopu umjetničke organizacije Artmobil; pisac proznih djela za mlade i odrasle, voditelj izdavačke kuće, doktor književnosti i akademski slikar Tomislav Zagoda; školska psihologinja Milijana Kovačević koja je uobličila svoja iskustva sa splitskom djecom u stručnu knjigu, a istodobno tijekom radnoga vijeka objavljivala pjesme u različitim književnim časopisima; publicist, književnik i filozof Josip Sanko Rabar poznatiji kao književnik za odrasle, čije su pjesme i priče za djecu sazrijevale pedesetak godina prije nego su tiskane; kulturna pregateljica među Hrvatima u dijaspori, prevoditeljica, suosnivačica i profesorica hrvatske škole u Bostonu Irena Stanić Rašin; učiteljica Ljiljana Vidović iz Siska koja radi u područnoj školi uz rijeku Unu koja je trajno nadahnjuje i s koje svoje učenike vodi na državne i županijske književne smotre; Gordana Radić – čuvarica kulturne i jezične baštine svog rodnog Imotskog, do umirovljenja ravnateljica splitske osnovne škole; Sanja Andabaka, zagrebačka logopedinja koja posebice radi s djecom s teškoćama u razvoju, odrasla u Šibeniku i Drnišu; Boris Nazansky, diplomirani inženjer kemije, međunarodno priznati haiku pjesnik (dodirna točka s Aljošom Vukovićem), enigmatičar i zagonetač, urednik revije Kvizorama; Karlovčanin Željko Mavretić diplomirao Studij lovstva i zaštite prirode te specijalistički Studij poslovnog upravljanja; Danijela Pavlek, pjesnikinja i prozna spisateljica, ranije turistička i marketinška radnica; Andrijana Grgičević, književnica žanrovski različito profilirana (priče, pjesme, romani, dramska djela), rodom iz Brela i adresom u Splitu i Jelsi; Iva Dužić, knjižničarka u Dječjem odjelu Narodne knjižnice i čitaonice Vlado Gotovac u Sisku; Zvjezdana Čagalj, ravnateljica dječjeg vrtića i svestrana kulturna radnica koja objavljuje pjesme već desetljećima.