Godina jubileja, naglasak na umjetnicama i novi stari prostori

Iako otvorena krajem 2023, prvu četvrtinu 2024. godine svakako je obilježila nesvakidašnje dobro posjećena retrospektiva Ivana Meštrovića u Galeriji Klovićevi dvori. Galerija je zatim u rujnu otvorila izložbu čiji nam je izvanredni postav također zapeo za oko. Izložbom Misterij majstora Fortezze – Europska baština šibenskoga gravera po prvi su put okupljena sva djela šibenskog umjetnika Oracija Fortezze (oko 1530– 1596) čiji je opus inače razasut po europskim muzejima. Jedan od najistaknutijih izložaka je i prvi datiran i potpisan Fortezzin pladanj iz British Museuma. Autorice izložbe su Flora Turner-Vučetić i Marina Lambaša, ujedno i kustosica, zajedno s Jasminom Bavoljak.

Otvaranje 29. slavonskog biennala suvremene vizualne umjetnosti; monografija HDD-a o Arsovskom

Fokus na umjetnicama

Velik broj zagrebačkih izložbenih prostora u procesu je poslijepotresne obnove, no iz tog su se problema izrodila doista zanimljiva rješenja međuinstitucionalnih suradnji. Umjetnički paviljon svoje je ovogodišnje izložbene projekte ostvario u Hrvatskom inženjerskom savezu, Galeriji Forum i Etnografskom muzeju, dok je svoja (neobnovljena) vrata tek nakratko otvorio kako bi ugostio izvrsni 59. salon arhitekture. Muzej za umjetnost i obrt gostovao je u Klovićevim dvorima izložbom Jedna za sve – Sve za jednu / Klub likovnih umjetnica 1927. – 1940. Riječ je o jednoj od najvažnijih i najiscrpnijih izložbi prethodne godine. Prikaz je to djelovanja i recepcije članica Kluba likovnih umjetnica osnovanog u Zagrebu 1927. kao prvog i jedinog ženskog likovnog udruženja u prvoj polovici 20. stoljeća na ovom području. Autorice koncepta su Dunja Nekić i Darija Alujević, dok im se u kustoskom timu pridružila Anamarija Komesarović.

Dvije velike izložbe u Galeriji Klovićevi dvori

Zanimanje za tematiku neravnopravnosti žena na umjetničkoj, uglavnom muškoj, sceni ove je godine nešto intenzivnije. Jedanaesto izdanje Zagreb Design Weeka u fokus je stavilo doprinos žena u različitim područjima dizajna, a još jedan izvrstan primjer je izložba Gdje je ženi mjesto? u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci. Pregled je to radova, postavljenih nalik onodobnim zgusnutim salonskim izložbama, koji prikazuju žene unutar društvenog okvira 20. stoljeća. Autorica koncepcije je Iva Kelentrić, ujedno i kustosica, zajedno s Ksenijom Orelj.

Pregledi suvremene umjetnosti

U riječkom MMSU 2024. je otvorena i velika retrospektivna izložba jednog od međunarodno najzapaženijih hrvatskih suvremenih umjetnika Igora Grubića pod nazivom Geste aktivacije – radovi u javnom prostoru, u kustoskoj koncepciji Branke Benčić, Kore Girin i Sabine Salamon. Presjek je to umjetnikova višemedijskog aktivizma, bliskog gerilsko-anarhističkim akcijama, s ciljem otpora i otvaranja prostora za mogućnost društvene transformacije od 1990-ih do danas.

Obljetnička izložba Salona Galić u Splitu / Snimila Žaklina Antonijević Min kulture

Recentna hrvatska produkcija grafičke umjetnosti devetim je Trijenalom grafike prezentirana impresivnim brojkama i radovima nastalima u posljednje četiri godine, odnosno od onog posljednjeg trijenala održanog u prosincu 2019. do danas. Razlog tomu niz je nepovoljnih okolnosti, od pandemije do potresa, a potom i još uvijek aktualne obnove kulturnih institucija u Zagrebu. Kustosice Ana Petković Basletić i Ružica Pepelko iz Kabineta grafike HAZU u Klovićevim su dvorima izložile radove u rasponu od tradicionalnih tehnika do različitih mogućnosti koje grafika nudi, kako bi se ispitale mogućnosti medija bez zadane teme.

Krajem studenog otvoren je 29. slavonski biennale suvremene vizualne umjetnosti, najveća i najznačajnija izložbena manifestacija istočne Hrvatske, pod nazivom Institut nevidljivog – prostori percepcije. Za skupnu, žiriranu izložbu odabrani su radovi 46 umjetnika i umjetničkih kolektiva iz brojnih zemalja svijeta. Grand Prix osvojila je Neli Ružić, dok je Igoru Rufu dodijeljena Nagrada Vlastimir Kusik koja uključuje samostalnu izložbu 2026. godine. Kustosica izložbe je Valentina Radoš, a predsjednica ovogodišnjeg Biennalea je Janka Vukmir.

Galerija Trotoar u Zagrebu, izložba That’s Whats Up! / Snimio Bosnić Dorotić

Godina jubileja

Hrvatska likovna scena u 2024. broji pozamašan broj kvalitetnih događanja vezanih uz različite jubileje. Stoti rođendan proslavili bi velikani hrvatske moderne umjetnosti – Julije Knifer, Josip Vaništa, Aleksandar Srnec i Ivan Picelj. Najveći i najkvalitetniji izložbeni projekti, s brojnim popratnim sadržajima poput stručnih vodstava, simpozija i skupa, održani su u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti gdje se u istom ciklusu obilježilo i 70 godina postojanja Muzeja i 100 godina od rođenja četiriju iznimnih umjetnika. Nazvali su taj ciklus izložbi, iz zbirki, 70/100.

Sjajan primjer odavanja počasti povijesti jedinstvenog prostora uz široki kontekst izložba je povodom stote obljetnice od otvorenja splitskog Salona Galić. Od osnivača Ivana Galića do današnjih rukovoditelja, HULU Split, putem izvrsnog izložbenog dizajna i tekstova javnosti je predstavljena bogata kulturno-umjetnička povijest Salona. Kustosice izložbe su Jasminka Babić i Sandi Bulimbašić, dok dizajnersku koncepciju izložbe potpisuje umjetnik Viktor Popović.

Povodom pedesete godišnjice od osnutka Zimske likovne kolonije, u karlovačkoj Galeriji Vjekoslav Karas u siječnju je otvorena retrospektivna izložba radova iz fundusa Dječjeg doma Vladimir Nazor iz Karlovca. Od osnutka ZILIK-a 1974. godine kroz koloniju su prošle stotine umjetnika pa fundus tako danas broji preko 2100 umjetnina od preko 700 umjetnika. Kustosica i izbornica ZILIK-a Sonja Švec Španjol izložila je impozantnih 150 radova stotinu umjetnika, i to naivne slikare i kipare, najveća imena hrvatske likovne umjetnosti 20. i 21. stoljeća, karlovačke lokalne umjetnike te mlađe generacije koje su posljednjih godina dosta zastupljene na ZILIK-u.

Još jedna retrospektivna izložba otvorena je povodom dvadesetog izdanja najstarijeg i najpostojanijeg natječaja za mlade umjetnike u Hrvatskoj – Erste fragmenti. Izbor od 52 rada, odabrana iz fundusa od ukupno 228 otkupljenih radova iz prethodnih dvadeset godina natječaja izložen je u MSU, a zastupljeni su otkupljeni radovi od prvih Fragmentaša poput Zlatana Vehabovića i Matka Vekića, sve do najnovijih, primjerice Mihaela Bađuna, dobitnika Grand Prixa 2023. godine.

Novi prostori

U tonu godišnjica, jedan od najvažnijih događaja na hrvatskoj likovnoj sceni jest dodjeljivanje dodatnog izložbenog prostora Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti povodom devedesete godišnjice postojanja. Prostor od 2000 četvornih metara unutar kompleksa nekadašnje Prve hrvatske štedionice u Oktogonu svečano je otvoren 23. studenoga izložbom umjetnice Dubravke Lošić.

Revitalizacija baštine u izložbene svrhe za Hrvatsku je nesvakidašnje iskustvo, dok je u ostatku Europe to uobičajena praksa. Još jedan sjajan primjer dolazi iz Muzeja grada Zagreba koji je na upravljanje od iNovina preuzeo napušteni novinski kiosk na uglu Klaićeve ulice i Trga Republike Hrvatske. Iako još nije do kraja obnovljen, za advent su na njegove prozorske površine postavljene reprodukcije starih božićnih razglednica.

Povodom 110. godišnjice rođenja Ivana Generalića i 20. obljetnice smrti Josipa Generalića, u Hlebinama je ponovno otvorena, inače godinama zatvorena, Galerija Generalić, nazvana Grunt Generalić. Novi postav galerije otvorila je praunuka i unuka Generalića, Anamarija Jagarinec uz pomoć obitelji.

I zagrebačka likovna scena od 2024. je bogatija za nekoliko novih prostora proizašlih iz privatnih inicijativa od kojih izdvajamo najbolje. Kuća karikature Oto Reisinger otvorena je 22. ožujka u Radićevoj 44A, a postav je, uz obitelj Reisinger, osmislio Frano Dulibić. Svega nekoliko dana kasnije, 29. ožujka, otvorena je Galerija Manuš u Palmotićevoj 29. Ova podružnica etablirane splitske galerije otvorena je snažnom izložbom Feeling Pictures američkog slikara Matta Mullicana. Svjetsku umjetnost imali smo prilike vidjeti u još nekoliko navrata, dok je možda najuspjeliji izbor onaj kustosa Saše Bogojeva, okupljen izložbom That’s Whats Up! u relativno novoj zagrebačkoj galeriji Trotoar, otvorenoj u svibnju 2023, koja se u svom kratkom postojanju pozicionirala zaista visoko.

Hrvatska likovna scena u 2024. godini svakako je obilježena otvaranjem novih prostora te raznolikošću izložbenih projekata u kojima se ističe rastući interes za suvremenu umjetnost. Moglo bi se zaključiti da se nakon godina pandemije i potresa, program likovne scene počeo ponovno stabilnije pokretati. Ono čega nedostaje jesu publikacije. Krajem godine objavljena je dugoiščekivana i sjajna knjiga Dejana Kršića i Marka Goluba Opremio: Mihajlo Arsovski – Tipografija & dizajn novina, časopisa, knjiga, publikacija & td. Stoga i u kategoriji publikacija ima dobrih primjera za izdvojiti, ali svakako ne dovoljno.