Desetero ustrajnih

Časopis Nature napravio je popis deset osoba koje su u znanosti obilježile 2024. godinu. Cilj je bio istaknuli važne trendove u znanosti, tehnologiji, inženjerstvu i medicini, a postignuća se kreću od ponovnog osmišljavanja prognoze vremena do vođenja nacije. Fizičar u tom društvu je Ekkehard Peik, zaslužan za otkrića koja bi mogla dovesti do nuklearnih satova, preciznijih od danas najpreciznijih atomskih. Atomski se oslanjaju na energetske prijelaze elektrona u atomima, a tako su točni da svaki dobije ili izgubi sekundu na 40 milijardi godina.

Nuklearna istraživanja pokazala su da jezgra torija-229  ima neobično nisku energiju pobuđenog stanja – toliko nisku da bi taj prijelaz bilo moguće potaknuti preciznim laserom. Nakon toga bi trebalo ugoditi laser na energiju prijelaza jezgri i eventualno upotrijebiti njegovu frekvenciju za označavanje vremena. Sat od torija-229 imao bi niz prednosti, a osim veće preciznosti, bio bi i robusniji jer je jezgra manje osjetljiva na elektromagnetska polja elektrona. Peik i njegovi suradnici uspjeli su, nakon što je na CERN-u opažen spontani prijelaz torija-229, ugoditi laser na pravu frekvenciju i tako pobuditi bajkoviti prijelaz.

Časopis Nature napravio je popis deset osoba koje su u znanosti obilježile 2024. godinu

Ekonomist iz Bangladeša Muhammad Yunus, dobitnik Nobelove nagrade za mir, u kolovozu 2024, nakon nekoliko tjedana studentskih demonstracija i rušenja autokratske vlade u Bangladešu, dobio je mandat za sastavljanje prijelazne vlade. Poznat je po tome što je 1970-ih istraživao mikrokredite (manje od 100 američkih dolara). Osmislio je model u kojem se novac posuđivao ženama za poboljšanje njihova poslovanja. Pred njim je sada velik zadatak iskorjenjivanja korupcije, zaštite građanskih prava, te pružanja jednakih mogućnosti za zapošljavanje i obrazovanje za sve u toj siromašnoj zemlji.

Li Chunlai kineski je geolog u čijim su rukama prvi uzorci s tamne strane Mjeseca. Bio je zamjenik glavnog dizajnera kineske misije Chang koja je poletjela na Mjesec 3. svibnja 2024. Najnovija pošiljka sadrži gotovo dva kilograma lunarnog materijala s polutke skrivene od Zemljina pogleda, a mogla bi razotkriti mnoge misterije o ranoj evoluciji Mjeseca i planeta.

Astrofizičarka Wendy Freedman objavila je prošle godine rezultate određivanja Hubbleove konstante bazirane na mjerenjima teleskopa James Webb (JWST) koji su u skladu s kozmičkim mikrovalnim pozadinskim mjerenjima unutar granice pogreške. Brzina kozmičkog širenja, poznata kao Hubbleova konstanta, određena uz upotrebu fluktuacija kozmičke mikrovalne pozadine sugerira da za svaki megaparsek (Mpc) ili 3,2 milijuna svjetlosnih godina koji gledamo dalje, galaksije jure 67 km/s brže. Ta ista konstanta dobivena na način da se mjeri stopa recesije dalekih galaksija i procijeni njihova udaljenost ima vrijednost 72‒74 km s^-1 ­Mpc^-1. Hubbleova konstanta važna je u kozmologiji jer se pomoću nje može odrediti starost svemira. Zagonetka još nije riješena, a čini se da je razlog prijepora to što se znanstvenici ne slažu oko toga koje skupove galaksija uključiti u svoje analize. Postoji nada da bi više promatranja teleskopom James Webb ili drugih metoda, poput korištenja gravitacijskih valova, moglo riješiti problem.

Huji Xu, liječnik i istraživač na Sveučilištu Naval Medical u Šangaju, iskoristio je priliku za revolucionarno liječenje autoimunih bolesti pomoću modificiranih stanica (T-stanice s kimeričkim atigenskim receptorom – CAR T-stanice). Više od šest mjeseci nakon terapije sva tri primatelja bila su u remisiji (bez simptoma bolesti). CAR T-stanice dizajnirane su za lov i eliminaciju B-stanica, vrstu imunoloških stanica koje ponekad podivljaju kod ljudi s autoimunim poremećajima. CAR T-stanična terapija inače se naširoko koristi za liječenje raka krvi koji uključuje maligne B-stanice.

Sljedeći iz ekipe Natureovih deset je Rémi Lam, zaposlenik Googleove tvrtke Deep­Mind iz Londona. Lam je osobno iskusio kako je mikroklima San Francisca toliko nepredvidiva da su vremenske prognoze na nekim lokacijama netočne. Danas se konvencionalne vremenske prognoze rade uz pomoć sofisticiranih programa koji simuliraju gibanje zračnih masa na temelju poznatih fizikalnih zakona o gibanju zraka, topline i vodene pare oko planeta. GraphCast je s druge strane umjetna neuronska mreža u obliku rešetke koja prekriva globus. Lam i njegovi suradnici su mrežu „istrenirali“ na stvarnim atmosferskim mjerenjima. Prognoze umjetne inteligencije po mnogim su mjerilima bile bolje od konvencionalnih, što je iznenađujuće jer nisu temeljene na fizikalnim zakonima.

Preostalih četvero iz skupine deset znanstvenika koji su prošle godine napravili najveće prodore u znanosti jesu: Kaitlin Kharas, doktorandica koja je u Kanadi vodila kampanju za najveće povećanje plaća doktoranada i poslijedoktoranada u zadnjih dvadeset godina, Anna Abalkina, ruska znanstvenica i lovac na članke s lažnim rezultatima i časopise koji su takve članke objavljivali, Placide Mbala, lovac na viruse iz Konga koji je uzbunio službe u Kongu i svijetu zbog sumnjivih novih slučajeva majmunskih boginja u populaciji mladih odraslih osoba i prostitutki, i na koncu, Cordelia Bähr, borac za klimu i odvjetnica koja je zajedno sa skupinom starijih žena, ugroženih zbog klimatskih promjena, dobila povijesnu pravnu bitku protiv švicarske vlade i njezine klimatske politike.

Uočimo dodirne točke svih ovih stručnjaka: ustrajnost i prenošenje znanja i metoda iz jednog područja u drugo. Bilo bi dobro ugledati se na njih bez obzira na to u kojem području radimo jer ćemo tako dugoročno mijenjati naše društvo znanjem.