Antologija hrvatskog pjesništva na perzijskom predstavljena u Teheranu

Na Filozofskom institutu u Teheranu 23. prosinca predstavljena je knjiga hrvatskog modernog pjesništva od A. G. Matoša do Monike Herceg, sastavljena od uradaka 34 autora, naslovljena stihom Anke Žagar Napišem šuma, i bude šuma. Urednik, izbornik i prevoditelj Ebtehaj Navaey s hrvatskim veleposlanikom i pjesnikom Dragom Štambukom, u organizaciji Alija Dehbashija, a zajedno s književnim teoretičarima Kamyarom Abedijem i Mahdijem Eskandarijem, govorio je o antologiji kao o prijelomnome trenutku u odnosu pjesništva dviju dalekih, a bliskih zemalja.

Promocije na Filozofskom institutu u Teheranu

Štambuk je u svome govoru, koji se dijelom nastavljao na njegov pogovor iz knjige navodio podatke o drevnom odnosu dviju zemalja, teoriji staroiranskog podrijetla Hrvata i njihova imena, kao i nazivu ban za vođu ili upravitelja hrvatske narodnosne zajednice; o šahovnici koja potječe iz perzijske uljudbe, o pleteru koji je staroiranski kao i starohrvatski ures na spomenicima kulture, te o tzv. Putu sunca Hrvata od perzijske kraljevine Harvatije do jadranske obale; zaključno, na poziv bizantskoga cara Heraklija kako bi ga Hrvati obranili od Avara. Nakon uspješno obavljene zadaće, Heraklije je zauzvrat prepustio Hrvatima zemlju na istočnoj obali Jadrana.

O knjizi su nadahnuto govorili videoporukama Sonja Manojlović i Davor Šalat, dok su Azra Abadžić Navaey na hrvatskom i Farroklagha Navaei u perzijskom prijevodu recitirale probrane pjesme; Štambuk je sam proštio svoju pjesmu Zapešće na hrvatskom originalu. U prepunoj dvorani zainteresirana iranska publika snažnim je pljeskom popraćala govornike i recitatore. Bila je to iznimno uspješna promocija hrvatske poezije u Iranu, nazvanome zemljom pjesnika, ruža i slavuja, gdje se kao malo gdje pjesništvo citira u svakodnevnom životu i javnim nastupima, te tretira kao vrhunaravni Božji poklon čovjeku i narodu.