Digitalna zbirka iseljeničkog tiska

U povodu izrade 1000. zapisa i pohrane 100. objekta u digitalnom repozitoriju, 25. studenoga u Vijećnici Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održano je predstavljanje institucijskog projekta Hrvatski iseljenički tisak. Projekt je u ovoj fazi usmjeren na istraživanje iseljeničkog tiska u Australiji i Novom Zelandu te ima za cilj izradu bibliografije svih serijskih publikacija i knjiga koje su objavljivali Hrvati ili hrvatske organizacije na tom području. Projekt se provodi na Filozofskom fakultetu, na Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti, uz suradnju sa znanstvenicima iz drugih hrvatskih, australskih i novozelandskih ustanova. Voditeljica je Ivana Hebrang Grgić, dok su joj suradnice Ana Barbarić te Monika Batur, također s Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti.  Valja dodati kako je s projektom od 2022. povezan repozitorij Hrvatski iseljenički tisak u kojem su u otvorenom pristupu dostupne sve publikacije digitalizirane u sklopu projekta, a u suradnji s drugim ustanovama i/li projektima.

Projekt je važan za očuvanje hrvatskog identiteta i promociju baštine

Pozdravnu riječ održao je dekan Filozofskog fakulteta Domagoj Tončinić, koji je ujedno izrazio podršku kolegicama u daljnjoj provedbi istraživanja. Pozdravima se priključila i voditeljica Ivana Hebrang Grgić, koja je predstavivši projekt istaknula nekoliko zanimljivosti, poput one da su prve novine koje su na hrvatskom jeziku izlazile u Novom Zelandu Bratska sloga (1899). U nastavku izlaganja napomenula je kako je tijekom sedmogodišnjeg razdoblja, pored 1000 izrađenih zapisa u bibliografijama te 100 objekata pohranjenih u repozitoriju u otvorenom pristupu, pronađeno 400 publikacija koje nisu bile dostupne u hrvatskim knjižnicama, objavljeno 20 znanstvenih radova te je ostvareno isto toliko sudjelovanja na konferencijama, pronađeno 20 publikacija koje nisu bile dostupne niti u jednoj javnoj ustanovi na svijetu, održano pet pozvanih predavanja te su objavljene dvije knjige (Ni s kućom ni bez kuće iz 2021. i Their faraway home: The story of Croats in New Zeland through publications iz 2023). Dodala je kako je terenski rad neprocjenjiv jer su upravo takvom metodom, u neposrednom dodiru sa zajednicom, neplanirano došle do mnogih vrijednih otkrića te obogatile svoje spoznaje i na koncu, doprinos.

Suradnica Ana Barbarić istaknula je važnost bibliografija, kao infrastrukturne podloge cijelog projekta. Naime, sabiranjem, vrednovanjem, odabirom te sadržajnom analizom tekstova, potom njihovom klasifikacijom te na koncu i publiciranjem stvoreni su uvjeti za trajnu pohranu i zaštitu pronađene i digitalizirane građene bi li se ujedno pružili izvori za nova interdisciplinarna istraživanja u raznim područjima. Naravno, iznimno je važno prikupiti dozvole za digitalizaciju i pohranu u otvorenom pristupu, pa u tom smislu valja naglasiti kako svi zapisi pohranjeni na repozitoriju imaju dopuštenje za javnu dostupnost.

Okupljenima se uime Naklade Ljevak obratila urednica Nives Tomašević, budući da je naslov Ni s kućom ni bez kuće objavljen upravo u toj nakladničkoj kući u okviru cije­njene akademske edicije Bibliotheca Academica. Knjiga je promovirana je u listopadu 2021. u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. U sedam poglavlja autorice su obradile povijesni kontekst Novog Zelanda, migracijske valove iz Hrvatske, ali i povijest te razvoj publikacija novozelandskih Hrvata i to od prvih novina iz 1899. do naših dana, što uključuje i digitalni korpus. Valja dodati kako je Naklada Ljevak suizdavač i drugog naslova Their faraway home: The story about Croats through publications, kao engleskog izdanja prve knjige, znatno nadopunjenog novim spoznajama. Nives Tomašević istaknula je važnost publikacije u kontekstu očuvanja hrvatskog identiteta te promocije kulturne baštine. Uime NSK i glavne ravnateljice Ivanke Stričević, obratila se Sofija Klarin Zadravec. Govoreći o suradnji na projektu, Sofija Klarin Zadravec napomenula je kako NSK, kao središnja nacionalna knjižnica, posjeduje glasovitu zbirku inozemne Croatice, čiji je cilj afirmacija iseljeničke pisane baštine.

Zaključivši događaj, voditeljica je zahvalila svim hrvatskim ustanovama koje su, pored mnogih australskih i novozelandskih, prepoznale vrijednost projekta te su prihvatile suradnju, a to su, osim spomenute NSK, još i Ministarstvo kulture i medija RH, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih RH te Središnji državni ured za Hrvate izvan RH.