Svaki zločin iz mržnje je previše

S ciljem borbe protiv govora i zločina iz mržnje u Policijskoj akademiji „Prvi hrvatski redarstvenik“ održan je 26. studenoga stručni skup pod nazivom Hrvatska bez mržnje – realnost ili utopija na kojem su sudjelovali stručnjaci iz pravosuđa, obrazovanja, policije i civilnog društva ocijenivši da zločini iz mržnje i nasilničko ponašanje destabiliziraju sigurnost, potiču podjele, strah, nepovjerenje i polarizaciju unutar zajednice, te s porukom da je za još djelotvornije suzbijanje tih devijacija nužno poticati svakodnevni dijalog i osmisliti još bolja rješenja u kojima će se zločini iz mržnje odlučno suzbijati, a sigurnost i jednakost svih građana biti postavljeni kao prioritet.

Skup je otvorio potpredsjednik Vlade RH i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović naglasivši važnost očuvanja sigurnosti u Hrvatskoj, koja je prema Globalnom indeksu sigurnosti 15. najsigurnija zemlja u svijetu i među najsigurnijim zemljama za noćne šetnje.

Uvodni panel simpozija Hrvatska bez mržnje / Snimio Goran Galić

„Međutim, dok ova statistika odražava stabilnost, svakodnevni izazovi ukazuju na opasnosti koje ne smijemo zanemariti. Posebno me brine utjecaj na mlade, jer djeca nisu rođena s mržnjom; ona se uči. Kad govor mržnje dolazi od javnih osoba, političara ili drugih autoriteta, njegovi učinci prelaze na širu zajednicu i dovode do nasilja“, upozorio je ministar Božinović i naglasio da je unutar redova hrvatske policije uspostavljena nulta tolerancija prema bilo kojem obliku diskriminacije.

Upozorio je na problem eksplozije govora mržnje na internetu „gdje se riječi šire brže nego ikada, a njihovi učinci mogu biti razorni“. Naveo je i da su u MUP-u razvili proaktivan i holistički pristup toj problematici te je hrvatska policija, danas prepoznata kao jedna od najboljih u EU po standardima edukacije i postupanjima u slučajevima zločina iz mržnje.

 „Svaki zločin iz mržnje je previše. Kad uspoređujemo ono što radimo mi u Hrvatskoj i situaciju u nekim drugim državama, mislim da smo proaktivniji, ali ne smijemo se niti u jednom trenutku zadovoljiti s onim što smo postigli. Dok god postoji ijedan zločin iz mržnje, mi nećemo biti zadovoljni. Sve napore treba objediniti i poslati uime države prema građanima poruku da mržnja ovdje ne smije stanovati“, rekao je ministar poručivši da borba protiv mržnje nije samo moralna obaveza već uvjet opstanka našeg društva i sigurnosti.

Prema podacima MUP-a u zadnjih pet godina zabilježeno je 375 kaznenih djela zločina iz mržnje te 98 kaznenih djela javnog poticanja na nasilje i mržnju. U prošloj ih je godini prijavljeno 85, dok je u prvih 10 mjeseci ove godine prijavljen 61. 

U uvodnoj panel-diskusiji, nakon koje su održane još tri, državna tajnica u MUP-u Irena Petrijevčanin objasnila je da „termin zločina iz mržnje označava vrlo specifične zločine uvijek motivirane mržnjom, nesnošljivošću, nepodnošljivošću prema određenom pojedincu ili skupini. Često iz govora mržnje, nažalost, dođe i do počinjenja kaznenog djela“, navela je dodavši da su najčešći motivi nacionalno podrijetlo, spolna orijentacija, rasna pripadnost i vjeroispovijest. Osvrnuvši se na proaktivan pristup MUP-a istaknula je da se aktivno prate moguće devijacije u društvu i one koje su već postojeće. MUP provodi ciljane edukacije za policijske službenike, interdisciplinarne programe i jasne protokole za postupanje, navela je.

Psihijatar Darko Marčinko upozorio je da mladi danas smatraju kako su ‘hejtanje’ i agresivno ponašanje odraz snage i moći, a zapravo su odraz nemoći i psihološke impotencije. Ta nemoć, nastavio je, onda reaktivno razvija agresiju i mržnju. Bitnom je ocijenio edukaciju mladih jer nas, istaknuo je, čeka epidemija usamljenosti koja je puno češća u mladoj populaciji, a uzrok su joj digitalizacija i porast urbanizacije. „Za zdrav razvoj i zdrave odnose u radnoj sredini i obitelji ključna je neposredna komunikacija“, poručio je.

Odvjetnica Vesna Alaburić ocijenila je da je u hrvatskoj policiji napravljen strahovit iskorak, a u tome su, naglasila je, veliku ulogu odigrale i udruge civilnog društva koje se bave zaštitom prava LGBTQ zajednice. „Ljudska prava LGBTQ osoba u našoj su zemlji najzaštićenija“, navela je.

Sociolog Renato Matić naglasio je kako je za ključne promjene unutar društva dugoročno najsnažnije oružje odgoj. „Od vrtićke dobi i osnovne škole, svako dijete može naučiti da ono što boli njega, boli i drugog i zaključiti uz pomoć učiteljice ili učitelja da je to povratna sprega“, istaknuo je ocijenivši da smo još uvijek društvo koje nije prevladalo ‘ideološke zombije’ 20. stoljeća koji i dalje profitiraju na recikliranju te vrste govora.