Nove spoznaje o stećcima

U  organizaciji Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, Studija povijesti umjetnosti i Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u Bosni i Hercegovini, održan je međunarodni znanstveno stručni simpozij Stećci u 21. stoljeću, nove spoznaje i mogućnosti interpretacije. Simpozij, koji je inače bijenalnog karaktera, održao se po treći put te predstavlja jedini simpozij koji se održava kontinuirano o stećcima, od UNESCO-a proglašenima baštinom čovječanstva, koje dijele Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija.

Sudionici simpozija u organizaciji Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, Studija povijesti umjetnosti i Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u Bosni i Hercegovini

Na svečanom otvaranju simpozija dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru Dražen Barbarić rekao je kako kroz simpozij Fakultet i Studij povijesti umjetnosti promišljaju o važnoj kulturnoj i materijalnoj baštini s ciljem da je upišu u simbolički kapital naše društvene zajednice. Voditelj simpozija Damir Zorić istaknuo je kako se on održava u Mostaru jer je Hercegovina zemlja s najvećim brojem stećaka. „U neposrednoj su blizini najveće nekropole, a od svih stećaka koji nose natpis na sebi, više od polovice ih je iz Hercegovine, a to govori o ovoj zemlji“, kazao je Damir Zorić. Predsjednik Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u BiH akademik Mladen Bevanda kazao je kako i danas stećci pobuđuju interes i zanimanje, iako za arheologe, povjesničare i znanstvenike nisu više zagonetka, nešto tajnovito, neobjašnjivo, nejasno i misteriozno te je dodao kako su oni nasljeđe BiH i zemalja regije. Pomoćnik ministrice civilnih poslova BiH Suvad Džafić otvorio je simpozij i istaknuo kako imaju suradnju sa svim sveučilištima u BiH, a posebno suradnju sa Sveučilištem u Mostaru koje podržavaju kroz različite vrste projekata kao što su istraživačke aktivnosti, ali i kroz organizaciju ovakvih simpozija. Prodekan za znanost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru Marko Odak naglasio je kako studiji Filozofskog fakulteta imaju ulogu u očuvanju identitetskih i kulturoloških vrijednosti: „Ovim simpozijem, između ostalog, opravdamo tu ulogu u društvenoj zajednici.“

Simpozij je okupio 31 uglednog stručnjaka i znanstvenika različitih disciplina iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Slovenije, SAD-a i UAE s ciljem istraživanja i prezentacije aktualnih razmišljanja te novih spoznaja o stećcima. Tema simpozija obuhvatila je širok spektar pristupa, od povijesnih, umjetničkih, književnih i arheoloških, do etnoloških i drugih srodnih znanosti. Održana su sljedeća izlaganja: Ivan Alduk: Stećci i heraldika, Gorčin Dizdar: Stećci i armenske „bešike“ – komparativna analiza, Magdalena Getaldić: Redefinicija i nova znanstvena interpretacija na primjeru sadrenih odljeva stećaka Gliptoteke Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Tino Tomas i Ante Vujnović: Preliminarni rezultati arheoloških istraživanja groblja sa stećcima u Gornjem Pologu (Grad Mostar), Jure Šućur, Željka Bedić i Emily Zavodny: Metodološka potka projekta MIGRASSI – multidisciplinarni pristup istraživanju nekropole sa stećcima na periferiji njihova rasprostiranja, Anka Burić: Otisak vremena – stećci u Crnoj Gori, Stipan Dilber i Ante Radoš: Zaštitna arheološka istraživanja na nekropoli Mašet ispod planine Lib na Duvanjskom polju, Mitra Cerović: Nekropola stećaka Grčko groblje u svjetlu srednjovjekovnih lokaliteta Šćepan Polja, Miroslav Palameta: Likovna kultura stećaka u europskom kontekstu, Midhat Spahić: Istraživanja i očuvanost stećaka u 21. stoljeću na području Tuzlanskog kantona, Nedim Rabić: Stećci i bosansko srednjovjekovlje u putopisu Otta Sendtnera iz 1847. godine, Monika Milosavljević i Saša Čaval: Transdisciplinarnost i multiskalarnost u proučavanju stećaka: primjer projekta STONE, Toni Barać: Srednjovjekovna kulturno-povijesna baština vrgorskog kraja – nekropola stećaka u Stiljima, Zijad Halilović: Srednjovjekovne nekropole sa stećcima na Morinama, Nevesinje i Sominama, Kalinovik, Tarik Silajdžić: Čemu služe i kome trebaju stećci? Decentralizacija, samoodrživost i prijedlog efikasnijeg modela upravljanja nekropolama stećaka, Miraš Martinović: Neodgonetnuta misterija– autentično pismo smrti i života, Adis Elias Fejzić: Anatomija i morfologija stećaka – Umjetnost kama: novo razumijevanje (multi)skulpturalnosti stećaka, Dijana Muminović Koljić: Stećci općine Ključ. Istraživanja s novim stanjem, brojnosti i očuvanošću, Boris Rozić: Interpretacije „biliga“ u razumijevanju identiteta, Marija Magdalena Šutalo: Stećci neumskoga kraja: osvrt na zaboravljenu baštinu, Marin Vidović: Narodni plesovi na stećcima, Goran Pajović: Od nevidljivih predstava do digitalne animacije. Studija slučaja – stećci sa teritorije Plužina i Zlatan Filipović: Virtualni centar za prezentaciju kulturne baštine: Starobosanski grad Dubrovnik i nekropola stećaka Kopošići.

U sklopu radnog dijela simpozija upriličeno je otvorenje izložbe fotografija TIHOŽITJE. A SE KAMI /III/ čiji su autori Sanela Budalica Meco i Nedim Meco. Izložba, koja broji 20 fotografija, a čiji je središnji motiv stećak s mnogobrojnih nekropola u BiH, postavljena je u atriju Filozofskog fakulteta.

Radni dio simpozija zaključen je opsežnom raspravom u kojoj je naglasak stavljen na elemente zaštite i očuvanja stećaka i nekropola na kojima se oni nalaze. Simpozij je, prema mišljenju sudionika, polučio izvrsne rezultate s novim spoznajama i interpretacijama o stećcima koje će biti objavljene u zborniku radova čime će se zaokružiti dosadašnja tri izdanja ovog simpozija.