Notna zbirka od velike važnosti za Požegu

Ogranak Matice hrvatske u Požegi i Gradski muzej Požega predstavili su 19. studenoga požeškoj i široj javnosti svoj sunakladnički prvijenac – knjigu Pjesme iz Slavonije u najstarijoj hrvatskoj tiskanoj notnoj zbirci Karla Catinellija „Južno slavljanske pučke pjesme“ poznate i priznate hrvatske etnologinje Miroslave Hadžihusejnović Valašek.

Pjesme iz Slavonije tiskane su povodom 175. obljetnice izdavanja Catinellijeve pjesmarice, najstarije tiskane hrvatske notne zbirke. Riječ je o pretisku koji sadrži osuvremenjene notne zapise zbirke te studiju o djelu Karla Catinellija autorice Miroslave Hadžihusejnović Valašek, uz hvalevrijedan dodatak izvora, građe i literature te sažetak na hrvatskom i engleskom jeziku.

Ljiljana Marić, Anita Katić, Nataša Puljašić,
Miroslava Hadžihusejnović Valašek i Maja Žebčević Matić / Foto: Ljiljana Marić

Iako je Catinellijeva pjesmarica dobila zasluženu znanstvenu zadovoljštinu u ranije tiskanoj knjizi Najstarije zbirke tradicijske glazbe iz Slavonije Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu, cilj ovog izmijenjenog izdanja bio je upoznati širu hrvatsku kulturnu javnost s najstarijom hrvatskom tiskanom notnom pjesmaricom i prikazati njezinu vezu s Požegom i Požeštinom.

Na samom početku predstavljanja goste je pozdravila ravnateljica Gradskoga muzeja Požega Ljiljana Marić istaknuvši da joj je posebno drago što je upravo knjiga Pjesme iz Slavonije prva nakladnička suradnja OMH u Požegi i Muzeja.

Više o samoj zbirci i njezinu nastanku rekla je Anita Katić, predsjednica OMH u Požegi napominjući kako ovo djelo ne bi bilo prepoznato da nije bilo njegove autorice koja je upozorila nakladnike na 175. obljetnicu izdavanja Catinellijeve pjesmarice i potaknula ih na objelodanjivanje knjige.

Muzejska savjetnica Maja Žebčević Matić potvrdila je njezinu iznimnu važnost za daljnje obrađivanje i istraživanje tema važnih za jačanje identiteta grada Požege. Kratkom prezentacijom uz obilje fotografija požeških obitelji potkrijepila je neraskidivu vezu tradicijskog vinogradarstva i kulture pijenja vina sa starogradskim pjesmama i napitnicama koje su se druženjem prenosile s koljena na koljeno do današnjih dana.

S etnomuzikološkog i etnografskog aspekta o publikaciji je također govorila i sama autorica posebno se osvrnuvši na svoj dugogodišnji terenski rad te bogatu etnografsku baštinu Požeštine i Slavonije koja još čeka valjanu znanstvenu valorizaciju i izvor je mnogih budućih nakladničkih, znanstvenih, etnoloških i kulturnih projekata i aktivnosti.

Predstavljanje je moderirala Nataša Puljašić, dok je za glazbeni dio večeri bila zadužena Klapa sveti Lovro koja je otpjevala tri pjesme iz predstavljene knjige.