Metamorfoze medija i forme

Svaki umjetnik u svojem stvaralaštvu traga za autentičnim izrazom, istražujući formu i mogućnosti njezine prilagodbe kako bi ona prenijela željeni sadržaj, neprestano eksperimentirajući i mijenjajući se. Jedan od onih koji su uspjeli oblikovati prepoznatljiv likovni izričaj je slikar, kipar i grafičar Dražen Trogrlić. Svojom novom izložbom u varaždinskoj Palači Sermage, Trogrlić se vratio u rodni grad s izborom stotinjak djela – crteža, grafika, ulja na platnu, prostornih instalacija i, u najvećem broju, skulptura – kako bi posjetiteljima pružio uvid u svoje recentno stvaralaštvo, ali i trajnu potragu za oblicima koji najbolje izražavaju njegove ideje, misli i preokupacije.

Čuvari amazonske šume 1, 2, 3, 4, 2024.

Grad pod vodom, 2024, bronca / Snimio Andrej Švoger

Između skulpture i informela

Iako izložba nije zamišljena kao retrospektiva, počinje s nekoliko Trogrlićevih ranijih djela iz osamdesetih i devedesetih godina kada je, u duhu vremena, svoje uporište pronalazio u figurativnosti i njezinim apstrahiranim izvedenicama. Kao takva, ona predstavljaju polazišnu točku umjetnikova stvaralačkoga razvoja, koji će se u kontinuiranoj potrazi za novim oblicima udaljiti od zadanih normi i pronaći vlastiti likovni izraz temeljen na apstrakciji. Ulaskom u sljedeće izložbene prostorije, posjetitelj dobiva uvid u novija Trogrlićeva kiparska ostvarenja koja su vizualno nadopunjena platnima nadahnutima geometrijskom apstrakcijom i slikarstvom obojenoga polja. Iako je glavni naglasak stavljen na skulpturu, kiparski su radovi kroz cijeli postav vješto upotpunjeni slikama i grafikama koje stvaraju dinamičan odnos između skulpture kao volumena postavljena slobodno u prostoru i slike vezane uz podlogu. U toj komplementarnoj izmjeni medija – koja svjedoči o širokom rasponu Trogrlićeva umjetničkoga djelovanja – posebno se ističu informelistička monokromna platna koja se prilikom promatranja skulptura ne nadmeću i djeluju kao suptilna vizualna pozadina, ali kada im se posveti puna pozornost, uspijevaju prenijeti svu svoju likovnu snagu i izražajnost.

Osim slikarskih i grafičkih radova, o Trogrlićevu složenom pristupu formi svjedoče, dakako, same skulpture u kojima umjetnik izrađuje organske, amorfne oblike – bez obzira na to radi li u mekome ili tvrdome materijalu – ili ih pak pročišćava u geometrijski precizno oblikovana tijela jasnih bridova i glatkih ploha. Impresivan je raspon materijala u kojima autor radi, od drva, stakla, aluminija, bakra, bronce i čelika, do kamena, mramora i granita. Pretežito grupirane po materijalu, skulpture su raspoređene po izložbenim prostorijama u razigranom ritmu koji dočarava raznovrsnost Trogrlićeva opusa. Njihove apstraktne no često sugestivne forme otkrivaju sadržaj iz sfere umjetnikovih osobnih preokupacija i zapažanja, ali se dotiču i univerzalnih i egzistencijalnih pitanja. Na izložbi su zastupljene i prostorne instalacije, poput one postavljene na ulazu u palaču, kao i dijelovi starijih kiparskih instalacija te idejne projekcije i modeli budućih. Sve one ostvaruju svoje značenje u izmjeni materije, oblika, boje i svjetla promatračevim kretanjem i zalaženjem u prostor instalacije te neprestanom izmjenom gledišta.

Najava nove grafičke mape

Okosnicu kiparskoga dijela izložbe čine drvene skulpture nastale proteklih desetak godina. Umjetnikova veza s drvom, materijalom u kojem je radio još na početku karijere, vidno je naglašena, a u njegovu oblikovanju primjenjuje sličan dvojak pristup kao i kod ostalih trodimenzionalnih radova. Drvene skulpture oblikuje u pravilne oblike ili ih tek grubo obrađuje tesanjem i paljenjem, vrednujući u njima stvaralačku silu prirode. U potonjim djelima autor često sadržajno zadržava izvornu konotaciju šume te progovara o čovjekovu dijalogu s okolišem i njegovoj sve češćoj devastaciji.

Izložba Dražena Trogrlića u Palači Sermage (autor stručne koncepcije izložbe i teksta kataloga je Milan Pelc, a kustosica izložbe Elizabeta Igrec), dojmljivo prikazuje umjetnikovo bogato stvaralaštvo kroz niz likovnih medija, pružajući publici uvid u njegovu stalnu potragu za novim oblicima i vidovima izražavanja. Skulpture, slike, grafike i instalacije isprepleću se u dinamičnom dijalogu koji odražava umjetnikovu vještinu i raznovrstan pristup u oblikovanju materijala te njegovu sposobnost da suptilno poveže osobne refleksije s univerzalnim pitanjima. Trogrlićeva umješnost u istraživanju različitih likovnih disciplina i materijala rezultira djelima koja su istodobno vizualno privlačna i intelektualno poticajna, otvarajući dublja pitanja o ljudskoj egzistenciji, odnosu prema prirodi i simbolici oblika. Ovaj spoj estetike i promišljenosti čini njegov opus iznimno značajnim u suvremenom umjetničkom kontekstu.

Da je riječ o umjetniku koji rijetko miruje i koji je u stalnoj potrazi za novim izazovima, potvrđuje i činjenica da će 10. prosinca u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu predstaviti novu grafičku mapu popraćenu izložbom u predvorju knjižnice. Svi koji su propustili posjetiti izložbu u Varaždinu imat će novu priliku uroniti u svijet imaginacije i transformacije Dražena Trogrlića.