KNJIŽEVNOST IZDVAJA

METAJEZIK PISANJA

Vremešni majstor pripovijedanja Péter Nádas osvrće se na svoje višedesetljetno stvaralačko iskustvo u pet eseja ukoričenih u knjigu naslovljenu po središnjem tekstu Pisanje kao profesija.

Prevela s mađarskog Xenia Detoni

Paralelama između klasične glazbe, fotografije i književnosti protkanima biografskim reminiscencijama i s osvrtom na suvremenost autor otkriva esenciju svoga minucioznog spisateljskog rada, upoznaje čitatelja sa sredstvima i postupcima kojima gradi ritam, tempo i strukturu teksta i kako pomno bira riječi. Kao što je u skladanju glazbe stanka važna jednako kao i nota na crtovlju, tako prekrižene i izostavljene riječi i pasusi imaju značenje kao što ga imaju i odabrane riječi i umetnuti dijelovi teksta, a analogno tome ističe dihotomiju zaborava i sjećanja bez kojih nema pripovijedanja. Ovu knjigu preporučujemo svim ljubiteljima lijepe književnosti, poznavateljima teorije književnosti i budućim piscima.

BALADA O PROPUŠTENIM ODNOSIMA

Psihološki roman Magde Szabó iz 1963. postao je s vremenom klasik europske književnosti, a ekraniziran je 2020.

Izd. VBZ, Zagreb, 2023. / Prevela s mađarskog Lea Kovács

Premda je u vremensko-prostornom kontekstu smješten u Mađarsku, ovaj modernistički roman istančana stila i simetrične strukture blizak je suvremenom čitatelju, jer u poglavljima naslovljenima prema Empedoklovim četirima vječnim, osnovnim elementima dotiče neke univerzalne probleme: napet odnos i nerazumijevanje između majke i kćeri, generacijski jaz, poteškoće u prilagodbi starijih osoba na drugačije obrasce života, kontrast između života u provinciji i gradu i između nekada i sada te pilatovsko ograđivanje od žrtve i odgovornosti. Objektivni narator kroz linearno pripovijedanje isprepleteno kratkim izletima u sjećanja i unutarnje monologe dviju glavnih junakinja oslikava različite jezike ljubavi kroz njihov međusobni odnos i nedostatak iskrene komunikacije, ali i njihove odnose i ljubavi s muškim likovima uokvirene smrću oca na početku i tragičnom smrću majke na kraju romana.

DISTORZIRANA „STVARNOST KAO SUMORAN FILM“

Najnoviji roman Krisztine Tóth čija je radnja smještena u ne tako daleku budućnost u velegradu koji suptilno podsjeća na Budimpeštu preporučujemo entuzijastima za distopijsku književnost.

Izd. Fraktura,
Zaprešić, 2024. / Prevela s mađarskog Xenia Detoni

Imaginarni svijet nesretnih i otuđenih ljudi, premrežen bigbrotherovskim kamerama otvara se pred čitateljem u viziji politički izolirane totalitarne državi stvorene nakon građanskog rata, gdje represivni aparat Jedinstva ima monopol na povijest, obiteljsku prošlost i DNK nalaze pojedinca; provodi se stroga segregacija siromašnih, a k tome se još osjete posljedice nuklearne katastrofe i zagađenja zraka. Ovo uzbudljivo, ali istovremeno uznemirujuće i na trenutke duhovito štivo daje naslutiti da ipak postoji nada.