Glagoljica kao brend

Desetogodišnji projekt nacionalnog brendiranja kulturom 12. studenoga u Rimu predstavile su dvije osječke znanstvenice – Jasna Horvat i Josipa Forjan. Riječ je događanju Večer glagoljice koja je održana na engleskom jeziku pod pokroviteljstvom Ministarstva vanjskih i europskih poslova RH, a u organizaciji Veleposlanstva Republike pri Svetoj Stolici i Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima.

Jasna Horvat i Josipa Forjan

Svečana dvorana Papinskog zavoda sv. Jeronima u večernjim je satima 12. studenoga ugostila brojne visoke uglednike među kojima su se nalazili mons. Petar Rajič, apostolski nuncij u Italiji i San Marinu, Tea Zupičić, otpravnica poslova Veleposlanstva Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici, mons. Janusz Błachowiak i mons. Hrvoje Škrlec iz Državnog tajništva Svete Stolice, o. Bernard Ardura O. Praem., predsjednik emeritus Papinskog odbora za povijesne znanosti te brojni veleposlanici i drugi predstavnici diplomatskog zbora pri Svetoj Stolici i članovi hrvatske rimske zajednice. 

Rektor Zavoda don Marko Đurin u pozdravnim je riječima istaknuo da su Hrvatska crkva sv. Jeronima i Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima najstarije ustanove koje hrvatski narod ima izvan svoje matične domovine, a čije utemeljenje seže u daleko 15. stoljeće. Don Đurin je podsjetio da je prije točno 62 godine, za održavanja Drugog vatikanskog sabora, u bazilici sv. Petra 12. studenoga 1962. slavljena misa na staroslavenskom jeziku koju je pred koncilskim očima predvodio tadašnji šibenski biskup Josip Arnerić.

Nakon don Marka Đurina uzvanike je pozdravila Andreja Metelko-Zgombić, državna tajnica Ministarstva vanjskih i europskih poslova RH. Naglasila je ulogu glagoljice u hrvatskoj kulturi posebice imajući u vidu da je glagoljica povezivala hrvatski jezik i kršćanstvo, ali i da je ostvarila izniman doprinos širenju kršćanstva u Europi. Ocijenila je očuvanje glagoljice nužnom i potrebnom aktivnošću koja obogaćuje hrvatsku i europsku kulturnu riznicu, osobito kada je riječ o jezičnoj raznolikosti.

U središnjem dijelu programa Večer glagoljice Jasna Horvat i Josipa Forjan održale su predavanje o glagoljici kao gospodarskom resursu primjerenom za brendiranje Republike Hrvatske. Opisale su Model kružne kreativnosti kao i 21 projekt kojim su u posljednjih deset godina brendirale Republiku Hrvatsku uporabom glagoljice. Model kružne kreativnosti predavačice su autorski opisale u knjizi Brendiranje kulturom: glagoljica koja je u otvorenom pristupu na hrvatskom i engleskom jeziku dostupna na mrežnim stranicama Instituta Andizet (www.andizet.hr).

Josipa Forjan istaknula je roman Az Jasne Horvat kao ishodišnu točku Modela kružne kreativnosti kojemu je projektni cilj iznalaziti kreativna rješenja koja odgovaraju na pitanje „kako osvajati glagoljicom u novom mileniju“ da bi se njima Republika Hrvatska brendirala glagoljicom. Jasna Horvat podsjetila je na metodičku dosjetljivost glagoljice koja istodobno opismenjuje i širi kršćanstvo, odnosno širi znanje i brendira temeljnu ideju.

Uzvanicima su darovani engleski prijevodi knjiga Brendiranje kulturom: glagoljica (Horvat i Forjan), Az (Horvat) i memory karte Alkar. U završnoj misli citiran je Papa Franjo koji je 5. studenoga, tijekom posjeta Papinskom sveučilištu Gregoriana, poručio da sveučilišta moraju biti „kuće srca“ s manje statičnih govornica, a više okruglih stolova za kojima su svi uključeni „prosjaci znanja koji dodiruju rane povijesti“. Na tragu takvih misli, uzvanici su pozvani podijeliti iskustva i razmišljanja uz izloške prikazane na izložbi Glagoljica u kružnoj kreativnosti koja ih je upoznala s kreativnim rješenjima namijenjenima brendiranju Republike Hrvatske glagoljicom (Aula glagoljice, središnji prostor Ekonomskog fakulteta u Osijeku,

Ljudska sunčana ura Ekonomskog fakulteta u Osijeku, medalja Ave te Virtualni alkar – aplikacija za virtualnu vizualizaciju glagoljskih znakova).