Četvrt stoljeća vjernosti orguljama

Svečanim koncertom održanim 29. listopada proslavljena je 25. obljetnica orguljaškog djelovanja Pavla Mašića (Šibenik, 1980) u crkvi sv. Marka u Zagrebu. Vijest je to koja ispisana ovako šturo ne govori mnogo. Međutim, kada se poznaju sve glazbeničke, pedagoške, pa i organizatorske djelatnosti odličnog virtuoza na orguljama onda postaje razumljivija bitnost Mašićeve vjernosti orguljama u gornjogradskoj župnoj crkvi u kojoj je od 1999. godine glavni orguljaš. Budući da u crkvi Sv. Marka trajno surađuje s Oratorijskim zborom Cantores Sancti Marci bilo je logično da u proslavi Mašićeva orguljaškog jubileja sudjeluje i crkveni zbor koji trenutno vodi Jurica Petar Petrač, a pridružili su se kao dirigenti i nekadašnji voditelji Tomislav Fačini i Ivan Repušić.

Pavao Mašić glavni je orguljaš u crkvi sv. Marka u Zagrebu od 1999. godine / Snimio Mirko Cvjetko / MH

Iz itekako bogatog vlastitog repertoara antologijskih djela za orgulje odabrao je Pavao Mašić za svečanu prigodu Toccatu u g-molu Franje Dugana, Treću sonatu Anđelka Klobučara i Koralni intermezzo iz ciklusa Veni, creator spiritus Davorina Kempfa, koji je doživio hrvatsku praizvedbu. Uopće, odabirom djela hrvatskih skladatelja koji su važni za orguljašku literaturu u raznim povijesnim razdobljima i stilskim usmjerenjima odao je Mašić počast velikanima nacionalne orguljaške glazbe čija djela inače rado i često izvodi i za čije se izdavanje trajno aktivno zalaže.

Pozivanjem uglednih vokalnih solista bilo je omogućeno izvođenje djela koja su Mašiću očito vrlo draga. Tako je pod ravnanjem Tomislava Fačinija i uz sudjelovanje mezzosopranistice Martine Gojčeta Silić blagozvučno odjeknuo Cum invocarem, ofertorij za mezzosopran, mješoviti zbor i orgulje Vatroslava Lisinskog, dok su stavkom Libera me Domine de morte aeterna iz Rekvijema op. 48 Gabriela Fauréa dirigent Jurica Petar Petrač i bariton Marin Čargo ostvarili iskrenu potresenost molitve. Osobitu smo milozvučnost toplog soprana Monike Cerovčec doživjeli u izvedbi  duhovne pjesme Ridona mi la calma (Ave Maria) Francesca Paola Tostija, da bi završnica koncerta, zahvaljujući dobro poznatim opernim vrhuncima, Verdijevim La vergine degli angeli, finalom 2. čina opere Moć sudbine i uskrsnom himnom Regina coeli, laetare iz Mascagnijeve opere Cavalleria rusticana odjeknula u pompoznijem stilu pregnantnog orguljaškog zvuka i pjevanja koje se inače ne čuje s crkvenog kora tako često. Ali, sve u slavu i čast sjajnog, vjernog, virtuoznog orguljaša Pavla Mašića!