Časopisi za razvoj mišljenja i kreativnosti

„Zamislite da imate školsku kuhinju, i u toj kuhinji dva reda za posluživanje. U jednom redu poslužuje se oslić i blitva, a u drugom redu hamburger i krumpirići. Što mislite, koji bi red bio duži? Onaj s krumpirićima, je li tako? E, a Modra lasta, ona vam je onaj oslić i blitva. Djeca neće sama posegnuti za njom. Mi smo ti, mi profesori, učitelji, koji ih moramo motivirati, ne prisiliti, nego motivirati, da je uzmu u ruke. A onda, jednom kad je krenu čitati, onda će reći ‘oh, vidi, pa ovo je zanimljivo, ovo je dobro!’“

Ovom je pričom nekadašnja urednica Modre laste Željka Horvat-Vukelja otvorila okrugli stol u sklopu stručnog skupa Časopisi za djecu i mlade: vrata u svijet mašte i partneri u obrazovanju. Skup je, u organizaciji Hrvatskog školskog muzeja, Hrvatske udruge školskih knjižničara, nakladničke kuće Školska knjiga te Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, održan 20. studenoga u malome predvorju NSK, usporedno s izložbom Dragi Lastane u povodu 70. obljetnice izlaženja Modre laste.

Program je započeo pozdravnim govorima Sofije Klarin Zadravec, pomoćnice glavne ravnateljice Knjižnice za djelatnost nacionalne knjižnice Republike Hrvatske, Jozefine Ćurković, urednice u Školskoj knjizi, te Vanje Jurilj, predsjednice udruge školskih knjižničara.

Klarin Zadravec naglasila je kako časopisi za djecu i mlade nisu samo kulturni artefakti, već i alat za obrazovanje, razvoj kritičkog mišljenja i poticanje kreativnosti. Jozefina Ćurković, koja je i suautorica izložbe Dragi Lastane, pohvalila je uspjeh izložbe te izvrsnu posjećenost, a posebno je istaknula niz radionica u sklopu izložbe u kojima su učenici mogli istražili kako nastaje časopis. Vanja Jurilj je pak upozorila kako dotični časopisi nisu samo dodatak, već mogu biti i aktivan generator promjena i unapređenja u odgoju i obrazovanju.

Na okruglom su stolu, uz već spomenutu Željku Horvat-Vukelja, književnicu, dramaturginju i urednicu Modre laste od 1986. do 2014. godine, sudjelovali i Igor Duda, redoviti profesor na Odsjeku za povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, Petra Požgaj, asistentica na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, Boško Picula, politolog i filmski kritičar, te moderatorica Štefka Batinić, kustosica Hrvatskoga školskog muzeja.

Uz 70. godišnjicu Modre laste obilježava se i 160 godina od nastanka prvog hrvatskog dječjeg časopisa Bosiljak, koji je pokrenuo učitelj Ivan Filipović, naglasila je Štefka Batinić. Kazala je kako su upravo učitelji u početku pokretali takve časopise, te u njima pisali i međusobno surađivali. Ti časopisi nisu bili samo prostor slobode za djecu koja su tamo mogla čitati štiva koja nisu bila obavezna u školskom programu, nego i prostor emancipacije učitelja koji su svojim poučnim i književnim prilozima i kroz objavljivanje u dječjim časopisima afirmirali sebe u stručnoj zajednici.

Željka Horvat-Vukelja naglasila je i današnju veoma važnu ulogu učitelja, ovaj put u obliku angažmana oko poticanja čitanja časopisa poput Modre laste. Istaknula je i kako je urednički posao ovakvog časopisa naporan, no visoko vrijedan, i kako je upravo pomno izabran sadržaj zaslužan za „tihu avangardnost“ Modre laste i jedan od razloga zašto je „preživjela“.

Igor  Duda govorio je o društvenoj povijesti djetinjstva od 1950-ih do 1990-ih u kojima dijete najprije postaje fokus obitelji i socijalističkog društva a zatim i aktivan potrošač, o odrastanju u kontekstu jugoslavenskog socijalizma, te o obilježjima i uvjetima u kojima su časopisi za djecu i mlade djelovali.

Petra Požgaj fokusirala se na povijest Modre laste i njezin razvoj kroz desetljeća, te njezinu kontinuiranu odgojno obrazovnu ulogu kao edukativno zabavnog časopisa. Zaključila je kako popularne časopise uspješno zamjenjuju novi mediji, no kako u obraćanju učenicima te nuđenju informacija, vodstva i savjetovanja vidi i dalje ulogu školskih časopisa.

O važnosti filmske kulture govorio je Boško Picula, pohvalivši filmski kutak u Modroj lasti pod nazivom Filmodrom koji, osim zabavnog sadržaja, učenicima želi približiti i filmsku umjetnost, kulturu, te povijest filma.

Nakon okrugloga stola slijedilo je nekoliko izlaganja o praktičnom radu s dječjim i školskim časopisima koje je moderirala Kristina Romić, viša knjižničarka za školske knjižnice u Hrvatskome zavodu za knjižničarstvo.

Mateja Lončar održala je izlaganje naslovljeno Odgoj u Modroj lasti (1966–1976): socijalistički čovjek i(li) kapitalistički tinejdžer? fokusirajući se na tihu avangardnost. Iva Kordić i Lina Malek održale su izlaganje Lastan kao influencer nekada i danas, te predložile nekoliko ideja o digitalizaciji Lastanova lika i djela, ponajviše na društvenim mrežama. Anita Šojat govorila je o procesu stvaranja školskih novina u izlaganju Novinarska družina i školski list. Vanja Jurilj u izlaganju Školski list: i zrcalo i kreator školske stvarnosti predstavila je školski list osnovne škole Antuna Mihanovića u Zagrebu Mihić. Branka Rudman predstavila je nekoliko izvrsnih praktičnih primjera korištenja časopisa Modra lasta u nastavi hrvatskoga jezika.

Ovaj je skup bio namijenjen učiteljima, pedagozima, knjižničarima te svima koji sudjeluju u procesu obrazovanja, i uspješno je istaknuo relevantnost edukativno zabavnih časopisa u današnjem svijetu instant medijske kulture. I da se vratimo na priču s početka ovog teksta, možemo biti sigurni kako će onaj red s oslićem i blitvom, unatoč svim fast food, ili u ovom slučaju, fast media, izazovima, još dugo, dugo postojati.