Na Zagrebačkom velesajmu održan 46. Interliber, 12–17. studenoga
Zagrebački je velesajam proteklog tjedna po 46. put bio domaćin kultnog međunarodnog sajma knjiga – Interlibera. U šest dana posjetili su ga deseci tisuća knjigoljubaca koji su u tri paviljona imali priliku uloviti književne poslastice na štandovima više od tri stotine izlagača iz čak četrnaest zemalja, te sudjelovati u dvije stotine sati aktivnosti i programa. Ove je godine zemlja u fokusu bila Mađarska, a kao njezin predstavnik odabran je ugledni mađarski književnik Péter Nádas.
Na svečanom otvaranju sajma Nádas se obratio prisutnima zanimljivim poetskim pozdravnim govorom naslova U snu sam bio govorni stroj, a koji upozorava na probleme modernog doba, točnije, na problematiku koegzistencije čovjeka i suvremene tehnologije.
Pogled s Galerije u Paviljonu 5 Zagrebačkog velesajma / Snimila Jelena Gazivoda / MH
I prije same ceremonije otvaranja, na Zagrebački su velesajam počeli pristizati autobusi i rijeke ljudi. U deset su sati, u koliko je prodaja knjiga i službeno započela, paviljoni već bili krcati, što onim najnadobudnijim knjiškim moljcima, što čitavim osnovnoškolskim razredima. Doista je hvale vrijedna ova školska inicijativa koju podupire i Ministarstvo kulture i medija RH, predstavivši program Rođeni za čitanje. U sklopu programa održane su lutkarske predstave za djecu i druženje sa slikovnicama, za odrasle je bio organiziran okrugli stol s tematikom povezanosti poticanja čitanja s govornim vještinama, a centar Mali dom održao je prezentaciju Ježeve kućice kako bi predstavio pristup čitanju i dostupnost sadržaja osobama s teškoćama.
Uz navedene programe, sajmu nije nedostajalo niti druženja s autorima i predstavljanja knjiških noviteta, a u utorak poslijepodne na galeriji paviljona 5 održan je poseban događaj – svečano predstavljanje jubilarnog 800. broja Vijenca.
Matica hrvatska, kao najveći i najdugovječniji hrvatski nakladnik, ove je godine doista dobila adekvatnu kvadraturu dostojnu opsega i raznolikosti svog nakladničkog programa. Predstavili su se na redizajniranom štandu što je rezultiralo i većim brojem posjetitelja. Voditeljica prodaje Valentina Zelenika komentirala je kako se još uvijek sabiru dojmovi i prodajni rezultati, no kako su zadovoljni brojem i reakcijama posjetitelja: „Knjigoljupci su posezali za svim našim naslovima, a najviše su se kupovali novi. Posebno bih izdvojila Buddenbrookove nobelovca Thomasa Manna, te Kukavice Jozefa Škvoreckog. Zatim su se tražili Danteovi Raj i Čistilište, a pri vrhu interesa bile su i nova izdanja Marka Marulića iz biblioteke Stoljeća hrvatske književnosti. Naravno, nezaobilazni su tu i neki naši stari svevremenski naslovi poput djela Viktora Žmegača – posebno bih apostrofirala Od Bacha do Bauhausa, te Vrhunske europske romane.
Već godinama na Interliberu se po vrhu prodaje i po interesu publike nalazi i naš Hrvatski pravopis, zatim Slovo iskona profesora Stjepana Damjanovića koje posebno traže studenti Filozofskog fakulteta. Što se tiče biblioteka, najprodavanija je biblioteka Parnas koja ima više nizova; u nizu književnost nalaze se i dvojezična izdanja, tako da su se strani autori poput Goethea, Puškina, Deguya, Nietzschea prodavali iznimno dobro. Naslov Prijelomna vremena iz biblioteke Povijest Hrvata također uživa velik interes svake godine. Tu su naslovi iz biblioteke Grčki i rimski klasici, posebno Herodotova Povijest. Sveukupno bih rekla da je i ovaj Interliber bio očekivano uspješan za nas i za sve kolege nakladnike.“
Premijer i ministri na štandu MH s predsjednikom Mirom Gavranom i potpredsjednicom Dubravkom Oraić Tolić / Snimio Mirko Cvjetko / MH
Uz doista bogatu knjišku ponudu, na štandu je organizirano i druženje s autorima, i taj događaj bio je iznimno posjećen.
Pregršt druženja s autorima, čak dvanaestoricom, organizirala je Mozaik knjiga. A što se tiče interliberskog izbora najboljih Mozaikovih naslova, nalazimo među njima i beletristiku i publicistiku. Od potonjeg bi valjalo izdvojiti uzbudljiv putopis Visoko iznad oblaka hrvatskog autora Damira Šanteka, dio putopisne trilogije namijenjene pustolovima i onima koji će to tek postati. Od beletristike Mozaik izdvaja emotivan ljubavni roman Samo ljubav tako boli autorice Paige Toon, zatim mračnu i potresnu priču Bolja polovica autorice Tarryn Fisher, te nastavak svjetskog bestselera Mala pariška knjižara pod naslovom Ploveća pariška knjižara autorice Nine George. Izdvojena su i dva naslova J. K. Rowling. Vodeni grob sedmi je nastavak serijala o privatnom istražitelju Cormoranu Strikeu koji autorica piše pod pseudonimom Robert Galbraith, a tu je i prigodna knjiga za mlade Božić u Hogwartsu.
Prigodne slikovnice za nadolazeće božićno vrijeme pripremilo je i Znanje. Bogato ilustrirano 3D izdanje Snježne kraljice Hansa Christiana Andersena te jednako prekrasno ilustriran Orašar, ukoričen u knjigu kazalište s pop-up prizorima, nijedno dijete nisu ostavili ravnodušnim. Od ostalih dječjih knjiga valja istaknuti posebna izdanja Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić, na hrvatskom i na engleskom jeziku, oba objavljena povodom 150. obljetnice njezina rođenja. Znanje je, dakako, pripremilo i bogatu ponudu za odrasle, pa su se tako njihovi štandovi mogli naći u sva tri paviljona. U paviljonu 7 bio je smješten outlet Znanja u kojem se moglo pronaći naslove snižene i do 60%, zbog manjih oštećenja u požaru koji se dogodio u njihovoj tiskari proteklog proljeća. Među najpopularnijim novitetima našao se, očekivano, legendarni Stephen King s romanom Holly.
Na bogatom štandu Verbuma najviše je pažnje plijenilo epsko remek-djelo ruskog nobelovca Aleksandra Solženjicina Arhipelag Gulag koje, po riječima izdavača, „maestralno dočarava svijet komunističkog totalitarizma, njegovih logora, zatvora, tranzitnih centara i tajne policije, doušnika i istražitelja s jedne strane, ali i svakodnevnog herojstva malih ljudi s druge strane, onih koji su se usudili suprotstaviti režimu“. Istaknula su se i djela objavljena u novoj biblioteci Književni klasici: Braća Karamazovi Fjodora Mihajloviča Dostojevskog, trilogija Kristina, Lavransova kći norveške nobelovke Sigrid Undset te Jadnici Victora Hugoa.
Nakladnička kuća Hena Com posebno se ponosi hrvatskim izdanjima knjiga ovogodišnje dobitnice Nobelove nagrade za književnost Han Kang Vegetarijanka i Ljudska djela. Knjižničarkina kći, nastavak izvrsne Knjižničarke na konju autorice Kim Michele Richardson jedan je od najpopularnijih noviteta, uz nezaobilaznu Elif Shafak i njezin najnoviji roman I nebom teku rijeke.
U nakladi OceanMore mogao se naći jedan od najtraženijih domaćih romana, Slučaj vlastite pogibelji Kristiana Novaka, a od noviteta posebno se ističe roman mađarskog autora Sándora Jászberényija Kintsugi, koji je u subotu i svečano promoviran.
Naklada Ljevak ove je godine objavila hrvatska izdanja triju romana prošlogodišnjeg nobelovca Jona Fossea: Isijavanje, Netko sam drugi i To je Ales. U ponudi na Interliberu istaknuli su se zbirka tekstova hrvatskih pisaca nadahnutih Gibonnijevim pjesmama Drvo, publicistički hitovi o tome kako je književnost stvorila civilizaciju Pisani svijet, nova biografija filozofkinje Hanne Arendt, a od beletristike romani Razglednica, Bijeg i Krv anđela te Žene koje vrište u sebi Nives Madunić Barišić i autobiografska proza Tvojim glasom Dubravke Oraić Tolić.
Školska knjiga predstavila je na Interliberu sintezu moderne i suvremene hrvatske povijesti Robina Harrisa Croatia: A History. From Revolution to Independence. Ususret Interliberu objavljena je monografija Dora Pejačević – Životi i svjetovi Domagoja Marića. U novoj biblioteci Philosophia objavljeni su prvi hrvatski prijevodi temeljnih djela klasične njemačke filozofije Friedricha Wilhelma Josepha Schellinga i novi prijevod Immanuela Kanta. Ističe se i prvi put na hrvatskom jeziku objavljena uspješnica američke klasičarke Edith Hamilton Mitologija – Bezvremene priče o bogovima i junacima.
Hrvatsko izdanje knjige Shehana Karunatilake, dobitnika nagrade Booker za 2022, Sedam mjeseci Maalija Almeide, objavila je naklada Lumen, a na njihovu štandu istaknuli su se i memoari Stephena Kinga O pisanju – Sjećanja na zanat, i novi naslov J. R. R. Tolkiena Beren i Lúthien te Svjetovi Georgea R. R. Martina – Nadahnuća za Igru prijestolja.
Pažnju knjigoljubaca ove je godine privukla nakladnička kuća Fibra strip-izdanjem Gričke vještice Marije Jurić Zagorke, za koje je crteže izradio Andrija Maurović, a scenarij napisao Norbert Neugebauer. Prvi put u povijesti ovaj strip možemo vidjeti točno onako kako su ga zamislili njegovi autori, priopćili su iz Fibre, naglasivši da su posebno ponosni na činjenicu da je na Interliberu prodano čak 420 primjeraka izdanja, što je gotovo polovica sveukupne naklade.
Ove su se godine na Interliberu po prvi put predstavili i mali izdavači iz Splita. Na Splitskom kantunu, nakon prošlogodišnje premijere, ove su se godine predstavili Naklada Fragment, Naklada Bošković, Gradska knjižnica Marka Marulića, Pisci za pisce, Rič po rič… Uz oko 250 naslova za svačiji ukus, na štandu se moglo družiti s nekolicinom autora.
Pokušati na bilo kakav način vjerno opisati i predstaviti ovoliku količinu izdavača, nakladnika, autora i, najvažnije, kvalitetnih, zabavnih i poučnih književnih djela nemoguć je zadatak. Stoga ne preostaje drugo nego otići i doživjeti iz prve ruke Interliber i čitav njegov šaroliki knjiški svijet. Jer, bez obzira na višegodišnju financijsku krizu koju su zasigurno morali osjetiti i interliberski izlagači, broj posjetitelja s vrećicama, ruksacima i naručjima punima knjiga posvjedočio je još jednom kako se u Hrvatskoj, ipak i unatoč svemu, i dalje čita.
801 - 21. studenoga 2024. | Arhiva
Klikni za povratak