Što Trumpova pobjeda znači za svijet i Hrvatsku?

Održani su američki predsjednički izbori, pobijedio je Donald Trump, premoćno. Očekivano, reći će jedni. Lako je naknadno reći da je bilo očekivano, reći će drugi. Hrvatska strast za politiku može se mjeriti jedino s onom za nogomet, s tim da se o nogometu razgovara sadržajnije. Ali ovi američki izbori polučili su toliko adrenalina da je pitanje je li ostalo išta za skorašnje hrvatske predsjedničke izbore. Posljednjih nekoliko tjedana, čak i mjeseci, u Hrvatskoj su se utvrđivali ideološki rovovi, zauzimani su položaji, prekidala su se čak i prijateljstva, ona stvarna i ona umjetna na Facebooku. Sve zbog pitanja tko je naš, Trump ili Joe Biden ili Kamala Harris.

Iako poznat kao nasilnik i bezobziran poduzetnik, Trump je osvojio srca pobožnih građana koji od njega očekuju da zaštiti njihove tradicionalne vrijednosti. Svijet se pak pita hoće li donijeti obećani mir / Izvor Wikimedia commons

Dva koncepta, dva svjetonazora

Hrvatska se po tom pitanju ne razlikuje od ostatka svijeta, američka predsjednička kampanja vodi se globalno, iako se bira samo u Americi. Tko pobijedi u Americi, vlada svijetom, nameće se površan zaključak. No sustav vladavine u svjetskom poretku, poznato je, dosta je složen, ovisi ne samo o drugim silama nego i o nepreglednoj mreži institucionalnih i izvaninstitucionalnih utjecaja, u Americi i izvan nje. Američki predsjednik možda je najmoćnija osoba na svijetu, ali nije svemoćan. To vrijedi i u ovom slučaju kad će budući predsjednik Trump očito imati na svojoj strani i Kongres. To će mu olakšati provedbu planiranih mjera u neugodnom institucionalnom okružju sustava checks and balances (provjere i ravnoteže), koji zahtijeva protutežu svakoj moći.

Na ovim američkim izborima suočila su se dva koncepta sa svojim vizijama budućnosti Sjedinjenih Država i svijeta. Na jednoj strani demokrati, utjelovljeni u nemoćnom Bidenu i hiperaktivnoj Harris, koji nastoje održati postojeći poredak i začiniti ga vrijednosnim relativizmom i proizvoljnošću osobnog i kolektivnog identiteta. Za Ameriku to znači daljnji odmak od tradicionalnih društvenih struktura, ali nastavak tradicionalnih odnosa moći koje produbljuju društvene razlike. Za svijet bi to značilo nastavak geostrateških igara uz podgrijavanje tradicionalnih kriznih žarišta.

Na drugoj strani Amerikancima se ponudio Donald Trump, neka vrsta suvremenoga Johna Waynea koji je u stanju riješiti sve probleme i koji je uvijek na pravoj strani. Njegova radikalna pragmatičnost očito pada na plodno tlo, veliki broj socijalne nejači u Americi prepoznao je njegove porezne i investicijske planove kao spas. I američka vanjska politika sada će se više odlikovati pragmatizmom. Pitanje je hoće li to okončati rat u Ukrajini. A hoće li to smiriti i Bliski istok? Možda će ga malo umiriti, ali potpuno ga smiriti neće.

Neizvjesnost u Jugoistočnoj Europi

Što Trumpova pobjeda znači za Hrvatsku? Znači neizvjesnost kada je riječ o stanju na jugoistoku Europe. Trump je sklon nepredvidljivim potezima, a njegove moguće odluke vezane za BiH ili Srbiju, znači za pitanja koja su Hrvatskoj od sigurnosnog značenja, ovisit će o kalkulaciji. Hrvatska je, iako mala, važan vojni partner SAD-a i to bi, ukoliko se nešto dramatično ne dogodi, do daljnjega moglo tako i ostati. Neki Hrvati od Trumpa očekuju određene inicijative kada je riječ o geopolitičkim pitanjima u Europi. Međutim, to će ovisiti o njegovim trenutačnim odlukama kao i o dugoročnoj strategiji američke administracije.

Stječe se, međutim, dojam da se rasprave u Hrvatskoj, kada je riječ o američkim izborima, ne vode prvenstveno o tim temama, nego o ideološkim i vrijednosnim pitanjima. Američka administracija doista prednjači u svijetu u naporima oko preobrazbe društva, u rušenju tradicionalnih društvenih struktura i vrijednosnih sustava. Primjerice, jedina stvar kojom se Kamala Harris istakla u svome mandatu američke potpredsjednice, bila je borba za slobodu pobačaja. Strah od woke ideologije, uništavanja obiteljskih struktura i društvenog identiteta te uklanjanja ustaljenih vrijednosnih obrazaca pojačan je u cijelome svijetu i velikim društvenim skupinama postao je prioritet. Trump, vješto koristeći Republikansku stranku za svoj uspon, prepoznao je u tim brigama šansu za politički uspjeh. Ponudio se kao spasitelj.

Prljava kampanja

Trump je iznimno sposoban poduzetnik i neodgojeni klipan. U njegovoj političkoj karijeri vidljivo je vrijednosno vrludanje, kao i mijenjanje saveznika koje prema potrebi gorljivo hvali kao što ih s istim žarom i napada. Poznat kao nasilnik i bezobziran poduzetnik, osvojio je srca pobožnih građana koji od njega očekuju da zaštiti njihove tradicionalne vrijednosti. Trumpov temeljni politički cilj je učinkovitost. To pokazuju i njegove prve personalne odluke. Primjerice, na mjesto jednog od najvažnijih suradnika imenovao je oholog milijardera Elona Muska, koji se svojim tehnološkim i medijskim projektima nastoji nametnuti kao novi upravitelj svijeta. Sve u svemu, američki birači u nezavidnom su položaju. Moraju birati između dva politička koncepta koji, svaki na svoj način, najavljuju neizvjesnost. Ni jedna ni druga strana ne jamče opstanak dosadašnjeg vrijednosnog, društvenog i sigurnosnog poretka, niti se uopće ističu uvjerljivošću. U nedostatku rješenja, američki birači, a s njima i ljudi diljem svijeta, žele barem dobiti odgovor na pitanje u koga se ugledati i kome se eventualno preporučiti.

Ova američka predizborna kampanja isticala se neviđenom žestinom, grubošću i prljavštinom. Razlog je to što Amerikanci nisu birali samo predsjednika, birali su između dvije različite vizije budućnosti. Nevolja je u tome što ni jedna od njih nije potpuno jasna. Jedna najavljuje nastavak trendova koji mnogima nisu po volji, druga tvrdi da će ih zaustaviti, ali ni jedna ni druga ne nude uvjerljivo jamstvo da je riječ o politici u njezinu temeljnom smislu, zbroju napora za dobrobit života u zajednici. Američka predizborna kampanja nosila je pečat žestokih previranja u strukturi društvenih odnosa, posebice na Zapadu. Ni jedna ni druga strana nije znala kako biračima rastumačiti vlastiti koncept blagostanja, uključujući i ulogu Amerike u svijetu, jer ni njima nije potpuno jasan. Zato su se obje strane usredotočile na napade, jer u protivniku ne vide samo suparnika, nego ugrozu vlastitog spasiteljskog koncepta.

Zato se kampanja vodila tako žestoko u cijelome svijetu i zato se nastavlja i nakon američkih izbora. Novost u ovoj kampanji bila je i to što se u nju uključila i većina svjetskih medija, otvoreno napadajući Trumpa. A činjenica da napadi na Trumpa i dalje traju, svjedoči o tome da se u Americi i svijetu događa nešto važno. Svijet je očito došao dotle da želi skori dolazak spasitelja. Samo, kao što znamo, o tim stvarima ne odlučuju birači, a ni kandidati nisu baš obećavajući.