Smjernice i izazovi umjetne inteligencije

Razred za tehničke znanosti i Znanstveno vijeće za tehnološki razvoj Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizirali su 5. studenoga u Knjižnici HAZU Drugi hrvatski simpozij o umjetnoj inteligenciji, u suorganizaciji sa Znanstvenim centrom izvrsnosti za znanost o podatcima i kooperativne sustave, Centrom za umjetnu inteligenciju Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu i Regionalnim centrom izvrsnosti za robotske tehnologije Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu.

Hoće li stroj steći kreativnost, intuiciju i maštu kakvu (zasad) ima samo ljudska inteligencija / Izvor Pixabay

Simpozij je otvorio predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt, a pregled istraživačkih aktivnosti na polju umjetne inteligencije dalo je 18 istaknutih znanstvenika i stručnjaka s različitih područja. Osim prikaza pregleda istraživačkih aktivnosti i raznovrsnih primjena umjetne inteligencije, raspravljalo se o smjernicama za njezin razvoj te o izazovima koje umjetna inteligencija donosi društvu, od utjecaja na zanimanja i tržište rada do etičkih pitanja koja otvara. Metode strojnog učenja i duboke neuronske mreže omogućile su rješavanje vrlo kompleksnih problema za čije je rješavanje dosad bila potrebna ljudska inteligencija. Stoga se neprestano postavlja pitanje hoće li nju jednog dana zamijeniti umjetna inteligencija, odnosno hoće li stroj steći kreativnost, intuiciju i maštu kakvu (zasad) ima samo ljudska inteligencija.

Plenarno predavanje Znanost na raskršću inteligencija: duboko učenje za teorije i teorije dubokog učenja održao je Ivan Dokmanić sa Sveučilišta u Baselu. Iznio je primjere kako duboko učenje i umjetna inteligencija pomažu u izgradnji teorija kompleksnih fenomena poput dinamike potresa, diobe stanica ili raspodjele tamne tvari. O umjetnoj inteligenciji u tehnici i dizajnu govorio je akademik Ivan Petrović, o primjeni neuronskih mreža u računalnoj mehanici akademik Jurica Sorić, o umjetnoj inteligenciji u biomedicini i bioinformatici akademik Sven Lončarić, o umjetnoj inteligenciji u pravu, umjetnosti, ekonomiji i energetici akademik Bojan Jerbić, dok je akademik Vladimir Paar održao izlaganje pod naslovom Što je nepremostiva razlika između umjetne i ljudske inteligencije i koje su posljedice?

Umjetnu inteligenciju u robotici na primjeru Regionalnog centra izvrsnosti za robotske tehnologije predstavio je Marko Švaco, dok je Barbara Arbanas Ferreira predstavila autonomni višerobotski sustav za operacije nadzora i intervencije na moru. Član suradnik HAZU Davor Bruketa održao je izlaganje na temu Kako biti intiman s milijun ljudi u isto vrijeme. O utjecaju umjetne inteligencije na tržište rada govorio je Stjepan Bogdan, a o aktualnoj sudskoj praksi u vezi generativnih alata umjetne inteligencije i autorskog prava Mihael Mudrić.

Gordan Kreković u svome se izlaganju bavio temom Kako umjetna inteligencija mijenja glazbeno stvaralaštvo?, dok je Siniša Šegvić održao izlaganje Razumijevanje scena u prisustvu pomaka domene, a Nikolina Čović izlaganje Modeliranje odziva potrošnje u elektroenergetskom sustavu primjenom strojnog učenja. O Umjetnoj inteligenciji i sintezi proteina govorio je Antonio Starčević, o primjeni metoda umjetne inteligencije u analizi biomedicinskih podataka govorio je Ivica Kopriva, o analizi MR slika mozga korištenjem metoda umjetne inteligencije Jelena Božek, a o umjetnoj inteligenciji u zdravstvu iz perspektive istraživača i inovatora Anja Barešić.