Rođeni za čitanje na ovogodišnjem Interliberu

Program Rođeni za čitanje – nacionalni program čitanja djeci od najranije dobi od 2023. provodi Ministarstvo kulture i medija RH u suradnji s Ministarstvom zdravstva RH, uz podršku Hrvatskog pedijatrijskog društva i Hrvatskog društva za socijalnu i preventivnu pedijatriju u okviru Nacionalne strategije poticanja čitanja koju je Vlada RH usvojila 2017. Glavni je cilj programa uputiti svakog roditelja/skrbnika na redovitim sistematskim pregledima djece u važnost čitanja naglas. Čitateljska pismenost jedna je od bitnih životnih vještina koja pozitivno utječe na zdravlje, stoga bi poticanje čitanja djeci od najranije dobi trebalo biti preventivna i javnozdravstvena mjera.

U sklopu programa Rođeni za čitanje, MKIM RH organiziralo je okrugli stol na temu Razvija li poticanje čitanja od najranije dobi predjezične i govorne vještine? / Izvor MKIM RH

Ministarstvo kulture i medija RH najmlađima je i ove, baš kao i prošle godine posvetilo kutak na Interliberu, uz druženje sa slikovnicama primjerenima njihovom uzrastu te posebno pripremljenim programima. Za tu je prigodu bio osiguran štand u paviljonu 7. Štand je upotpunjavan slikovnicama iz slobodnih donacija. Iako, po riječima studentica Učiteljskog fakulteta koje su se družile s djecom, nije bilo nikakve selekcije doniranih slikovnica, mahom se ipak radilo o kvalitetnim naslovima. Budući da se radi o ozbiljnom projektu netko bi ipak o tomu trebao u budućnosti voditi računa. Uz čitanje slikovnica, za djecu su svakodnevno bile organizirane predstave – lutkarska predstava Bebe su super Umjetničke organizacije LOFT te kamišibaj predstava Moj medo Udruge Kozlići, nastale prema motivima istoimenih slikovnica Ivane Guljašević Kuman, Brune Kumana i Ivane Musić koje je Ministarstvo kulture i medija objavilo u sklopu programa Rođeni za čitanje, a koje djeca dobivaju u pedijatrijskim ambulantama pri redovitim pedijatrijskim pregledima. Uz to roditelji su mogli razgovarati s pedijatrima o dobrobiti čitanja, a posljednja dva dana Interlibera za djecu je održana likovna radionica Tko živi u knjigama? ilustratorice Ane Žaje Petrak koja je i autorica vizuala za ovogodišnji program Rođeni za čitanje na Interliberu.

U sklopu programa Rođeni za čitanje na ovogodišnjem Interliberu, Ministarstvo kulture i medija RH organiziralo je okrugli stol na temu Razvija li poticanje čitanja od najranije dobi predjezične i govorne vještine?. Glavna poruka skupa je da ako želimo da djeca više čitaju, potrebno je prvo roditelje educirati o važnosti čitanja. Moderatorica je bila Vlatka Kolarević. Specijalistica epidemiologije iz Zavoda za javno zdravstvo, Dijana Mayer, istaknula je svrhu programa Rođeni za čitanje – potaknuti i naučiti roditelje da čitaju djeci slikovnice jer ona to neće moći sama od sebe, a idejna začetnica programa u Hrvatskoj Marija Radonić naglasila je da „naš mozak nije programiran za čitanje, nego se tomu uči.“ Maja Zrnčić, viša savjetnica u Ministarstvu kulture i medija RH te koordinatorica Nacionalne strategije poticanja čitanja i voditeljica programa, objasnila je da program uključuje četiri slikovnice za različitu predškolsku dob koje pedijatri u ordinacijama poklanjaju djeci, od kojih su dvije već u ordinacijama – Moj medo i Bebe su super, a treća Što sve moram napraviti je u tisku. Po njezinim riječima, od 243 pedijatrijske ordinacije u Hrvatskoj, slikovnice su dostavljene u njih 190, što je veliki napredak u dvije godine. Ono što veseli u cijeloj priči jest da nema grada u Hrvatskoj u kojem bar jedan pedijatar ne sudjeluje u projektu.

Lidija Ptujec, pedijatrica iz Zavoda za preventivnu i socijalnu pedijatriju, smatra da je program omogućio lakši pristup roditeljima u isticanju važnosti čitanja. Ono što brine Dijanu Mayer jest ono što zapravo brine sve sudionike u formalnom i neformalnom obrazovanju djece i to već dulji niz godina, a to je „nova epidemija“, odnosno ovisnost o ekranima i društvenim mrežama, koja s roditelja prelazi na djecu jer ona imitiraju svoje roditelje. Istaknula je da svake godine oko četiri tisuće djece mora odgoditi upis u prvi razred škole, zbog „emocionalne nezrelosti ili teškoća u čitanju i pisanju“. Mirjana Lenček s Odsjeka za logopediju na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu u Zagrebu rekla je da čitanje i pisanje treba vježbati značajno prije polaska djece u školu, jer se znakovi teškoća mogu vidjeti već s 3, 4 i 5 godina te je dodala da je u pripremi test koji će pomoći u ranom otkrivanju disleksije. Gordana Keresteš s Odsjeka za psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu istaknula je da rano čitanje i poticanje čitanja promovira mentalno zdravlje jer odnos odraslih prema čitanju i način na koji ga prenose djeci utječu na djetetov odnos prema čitanju. Čitanje ne prenosi samo informacije, nego djeci pokazuje odnose među ljudima, djeluje na razvoj empatije te spoznaji vlastitih osjećaja. „Program vidim kao univerzalni preventivni program, koji potiče zdrav emocionalni razvoj, smanjuje usamljenost i prevenira mentalne bolesti“, rekla je.

Kako bi program Rođeni za čitanje bio što uspješniji, potrebno je u njega uključiti sve sudionike u obrazovanju djece, kako formalnom tako i neformalnom, te se međusobno povezati jer u djetetovu životu uz roditelje i pedijatre sudjeluju i odgojitelji, učitelji i knjižničari. Svi oni mogu pridonijeti svjesnosti o važnosti čitanja.

Roditelje treba poticati na čitanje djeci, ali i na druženje, razgovor i igru s djecom. Ne samo da se ljudi međusobno otuđuju jedni od drugih, činjenica je da se otuđuju i od vlastite djece. Što se tiče ovisnosti o ekranima, ne samo da djeca kopiraju svoje roditelje u tomu, nego je koji put roditeljima, možda zbog stresa i preopterećenosti tijekom radnog dana, jednostavnije pokazati djetetu igricu na mobitelu ili pustiti crtani film. Umjesto toga mogli bi zajedno pročitati neku lijepu slikovnicu ili knjigu uz koju mogu mnogo toga saznati jedni o drugima. Listanje slikovnica budi dječju maštu, razvija mozak i motoričke vještine, pruža mogućnost razgovora, a u konačnici djeluje umirujuće, ne samo na dijete.