Nova glazbena rješenja

Ruski pijanist, aranžer i skladatelj Vyacheslav Gryaznov održao je koncert 24. listopada u Koncertnoj dvorani Blagoje Bersa Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu. Gryaznov je obrazovan u Centralnoj glazbenoj školi pri Državnom konzervatoriju P. I. Čajkovski u Moskvi (klasa Manane Kandelaki) u koju se primaju samo izuzetni talenti. Visokoškolsko obrazovanje na Moskovskom konzervatoriju završio je s posebnim počastima (klasa Yurija Slesareva), a dok je bio poslijediplomac iste institucije, radio je i kao nastavnik na Odsjeku za klavir. Biografski mu podaci uključuju i obrazovanje na Yale School of Music kod profesora Borisa Bermana gdje je stekao Yaleovu sveučilišnu umjetničku diplomu. Sudjelovao je na pijanističkim natjecanjima u Italiji, Ukrajini, Danskoj, Gruziji, Japanu i Rusiji, a šest je puta bio prvonagrađeni. Stalni profesionalni angažmani su mu vezani uz Rusiju i Sjedinjene Američke Države; umjetnik je Moskovske filharmonije, i rezidencijalni umjetnik Drozdoff društva u SAD-u. Koncertira po cijelome svijetu.

Još je jedna izuzetna karakteristika Vyacheslava Gryaznova, a to je da je izvrstan aranžer, transkriptor i skladatelj. Izdao je albume i note vlastitih transkripcija ili aranžmana, a zagrebački je koncert bio sastavljen upravo od takvih djela, aranžmana poznatih djela klasične glazbe. U uvodnom dijelu koncerta pijanist se predstavio Nokturnom iz Gudačkog kvarteta br. 2 Aleksandra Borodina te Valcerom cvijeća iz suite Orašar, P. I. Čajkovskog. Prije početka sviranja Gryaznov je pojasnio na koji način su njegove skladbe aranžmani nastale, što je činio i tijekom cijeloga koncerta – publiku je uvodio u slušanje kratkim i šarmantnim, anegdotalnim opisima skladbi.

Već od početnih tonova Borodinova Nokturna bilo je jasno da nas čeka koncert koji će počivati na fantastičnim pijanističkim ostvarenjima, koja u podlozi imaju superiornu klavirsku tehniku. Na takvu tehniku savršeno je nadograđivao interpretaciju posebno profinjenim glazbeničkim senzibilitetom, brigom o svakom pojedinom tonu, motivu, frazi, temi. To se posebno isticalo u obradi Adagietta iz 5. simfonije Gustava Mahlera, skladbi koju je aranžirao za izvođenje lijevom rukom, Anitrinom plesu iz suite Peer Gynt Edvarda Griega te pri izvedbi aranžmana na Si dolce l’tormento Claudija Monteverdija.

Za prvi dio koncerta moglo bi se reći kako je bio sastavljen od glazbenih priča utemeljenih u starom tekstu kojemu je udahnut novi život. Vrhunac večeri bio je u drugom dijelu koncerta. Prema motivima Georgea Gershwina, Gryaznov je skladao i izveo Rhapsody in Black, svojevrstan trostavačni nastavak opere Porgy and Bess (I. Day in New York. Porgy, II. Bess. Night, III. Bess and Porgy). Posebnost je ove izvedbe u tome što smo slušali izvedbu djela za klavir i orkestar pri čemu na pozornici nije bilo orkestra. Zvuk orkestra dolazio je iz računala koje je bilo smješteno na klaviru i povezano s ozvučenjem dvorane Bersa.

Naime, Vyacheslav Gryaznov osmislio je aplikaciju kojom se na računalu generira orkestralna dionica klavirskog koncerta, pa pijanist može vježbati i svirati uz orkestar koji je na njegovu računalu, u domu, u školi ili na fakultetu. Virtualni orkestralni asistent lako je dostupan na mrežnom mjestu G-Phil gdje je autor dao na korištenje zvučne partiture dvadesetak klavirskih koncerata, a u pripremi je još pet. Ova računalna aplikacija pokreće se nožnom bluetooth pedalom za okretanje nota na elektroničkim medijima, ali može se pokretati i mišem i tipkovnicom. Ima mogućnost za svaki koncert prilagoditi tempo i mijenjati ga, te ekstrahirati dijelove skladbe ili koristiti cjelovitu skladbu. Aplikacija je besplatna i dostupna svima. Prema onome što smo čuli na koncertu, radi se o izvrsnom glazbeničkom alatu, a zvuk je istovjetan zvuku instrumenata u pravom orkestru. Sigurna sam kako će G-Phil u budućnosti doživjeti veliku primjenu, a značajno u obrazovanju glazbenika pri samostalnom vježbanju ili sviranju klavirskih koncerata, kao priprema za pravi orkestar ili čak za samostalne koncerte kakav nam je izveo Gryaznov. To je posebno dobro rješenje za koncerte u mjestima gdje nema orkestara ili za pijaniste koji nemaju angažmane i koncerte s orkestrima ili kao priprema za probe s orkestrom. Nakon izvrsno izvedene Rhapsody in Black publika je uz ovacije pozvala pijanista na dva dodatka: u prvom je izveden Preludij Sergeja Rahmanjinova, a potom i Etida-slika.

Koncert Vyacheslava Gryaznova dio je Međunarodnog pijanističkog festivala Piano III koji je utemeljio umjetnički voditelj, pijanist i profesor klavira na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu, Srđan Čaldarović. Za šesto izdanje festivala odabrao je četiri izvrsna pijanistička imena, dva hrvatska i dva inozemna: Dora Petković, Vyacheslav Gryaznov i Tianshu Wang već su izveli koncerte, a slijedi još Bruno Vlahek (26. studenoga).