Najveći poliglot među hrvatskim filolozima

Dana 18. listopada u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti održan je znanstveni skup Fran Kurelac i njegovo djelo. Uz 150. obljetnicu smrti. Skup je otvorio predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt, koji je istaknuo kako je Kurelac kao zaslužan hrvatski filolog bio jedan od prvih članova Akademije te je svojim djelovanjem mnogo pridonio i narodnomu preporodu u Hrvatskom primorju i u Istri, ponajprije u Rijeci. Pozdravno slovo prisutnima je uputio i tajnik Razreda za filološke znanosti HAZU akademik Ranko Matasović, koji je istaknuo kako je Kurelac bio najveći poliglot među hrvatskim filolozima do Tomislava Maretića, čije jezične koncepcije valja promatrati u kontekstu težnji za jezičnom unifikacijom na južnoslavenskom prostoru. Voditeljica Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci akademkinja Silvana Vranić istaknula je Kurelčeve zasluge na polju standardizacije hrvatskog jezika zalaganjem za izradu rječnika i jezičnih priručnika, dok je voditelj Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Zagrebu akademik Željko Tomičić istaknuo svestranost Kurelčevih istraživačkih interesa.

Fran Kurelac

Sva lica Kurelčeve literarne ostavštine

Svojim izlaganjima skup su uveličali filolozi i povjesničari. Arijana Kolak Bošnjak govorila je o idejama koje su utjecale na pojavu hrvatskog narodnog preporoda te o uzrocima otpora koji mu je pružen, dok su Željko Bartulović i Maja Polić nastavili podastrijevši analizu složenih državnopravnih zbivanja u Hrvatskoj i u Rijeci tijekom Kurelčeva doba. Ivica Mihaljević progovorio je o Kurelčevu životu i djelovanju u kontekstu njegova podrijetla i zavičajnog okruženja, dok je Ivan Brlić ukupan Kurelčev doprinos sagledao na temelju njegove osobne korespondencije i brojnih tiskovina. Nikola Benčić istražio je Kurelčev sakupljački rad na prostoru gradišćanskih Hrvata, kao kulturni i etnografski opis narodne grane izvan matične zemlje, a Diana Stolac revalorizirala je njegovo jezikoslovno djelo od druge polovice 19. stoljeća do naših dana. Ivo Pranjković prikazao je Kurelčevu raspravu Brojanica ili deset glagolskih zrnac iz aspekta radikalnih stavova o arhaizaciji jezika koje je zastupao, a za što je potvrdu pronalazio u staroj hrvatskoj književnosti, o kojoj je nastavio Ivan Lupić i to u okviru Kurelčeva „ushićenog lutanja po baštini“.

Irvin Lukežić govorio je o povijesnom i leksikografskom značenju pisama koje je Kurelac uputio hrvatskom političaru Ivanu Vončini, dok je Mateja Fumić Bistre progovorila o utjecaju koji je Kurelac imao na pisanje prvog domaćeg medicinskog rječnika iz pera liječnika i književnika Ivana Dežmana. Na polemički aspekt Kurelčeva stila kao njegovu imanentnu značajku upozorila je Lada Badurina, a Gordana Laco, raščlanivši Kurelčeve jezičnostilske postupke, zaključila je kako je riječ o piscu dobrog književnoumjetničkog stila. O Kurelčevu stilu govorio je i Amir Kapetanović, koji je analizirao stilsku osebujnost njegova filološkog diskursa. Jasna Vince izložila je emocionalnu obojenost Kurelčeva izričaja, fokusirajući se na  leksički i gramatički repertoar. Na Kurelčevu otvorenost prema hrvatskocrkvenoslavenizmima u svom je izlaganju uputila Sanja Zubčić, dok je Silvana Vranić upozorila na razlike između izvornog teksta Šime Budimića naslova Pokorni i mnozi ini psalmi Davidovi te inačice koju je Kurelac pripremio za tisak. Anja Nikolić Hoyt analizirala je izostavljenu Kurelčevu kartičnu građu u rječniku Julija Benešića, a izlagački je blok zatvorio je Joža Horvat, analizom zoonomastičkog prinosa Frana Kurelca. 

Očuvanje hrvatske intelektualne baštine

Fran Kurelac (Bruvno kraj Gračaca, 1811–Zagreb, 1874) svojim je filološkim doprinosom ostavio poseban trag u nacionalnoj povijesti druge polovice 19. stoljeća. Bio je jezikoslovac, utemeljitelj Riječke filološke škole, sakupljač narodnog blaga, prevoditelj, putopisac, pjesnik, gimnazijski profesor te član Akademije. Cilj održanog skupa jest upotpuniti dosadašnje spoznaje o njemu kako istraživanjem znanstvenih djela tako i rukopisne ostavštine. Idejna začetnica održavanja ovog skupa u HAZU viša je znanstvena suradnica Zavoda za povijesne i društvene znanosti u Zagrebu Iva Kurelac, inače rodbinski povezana s ovim osebujnim intelektualcem i oporbenjakom, a događaj su organizirali Razred za društvene znanosti, Zavod za povijesne i društvene znanosti u Rijeci s Područnom jedinicom u Puli i Zavod za povijesne i društvene znanosti u Zagrebu, Odsjek za povijesne znanosti. Skup je održan pod pokroviteljstvom Razreda za društvene znanosti i Razreda za filološke znanosti.