Izložba izdanja Matice hrvatske u Ogulinu

Za trajanja nacionalne manifestacije Mjesec hrvatske knjige otvaranjem izložbe starih izdanja Matice hrvatske pod nazivom Zabavi i pouci, koju je priredila Katedra Čakavskoga sabora Modruše, obilježena je sedamdeseta obljetnica osnutka Gradske knjižnice i čitaonice u Ogulinu.

Izložba postavljena u prostoru Gradske knjižnice i čitaonice otvorena je 8. studenoga u 18 sati. Okupljene goste i posjetitelje pozdravila je ravnateljica knjižnice Anita Brozović Šolaić, nakon čega je uslijedilo nadahnuto predavanje Stjepana Sučića, člana Glavnoga odbora Matice hrvatske, o osnutku, poslanju i izdavačkoj djelatnosti ove institucije. Zanimljiv je bio i osvrt glavnoga urednika Vijenca Gorana Galića, koji je uz prezentaciju slikovito prikazao povijesni razvoj i prilike u kojima danas izlazi ovaj Matičin književni list za umjetnost, kulturu i znanost. Nakon uvodnih predavanja gostiju autor izložbe Zvonko Trdić predstavio je prigodni katalog koji je uredila članica Katedre Marija Trdić Ćuk te pozvao prisutne na razgledavanje izloženih knjiga i časopisa.

Ravnateljica knjižnice Anita Brozović Šolaić, urednica kataloga Marija Trdić Ćuk i autor izložbe Zvonko Trdić,  predsjednik Katedre Čakavskoga sabora Modruše / Snimio Goran Galić

Prisjetimo se… Početkom 19. stoljeća čitavim se prostorom tadašnje Europe postupno formiraju nacionalne države. Te nove zajednice suverenih naroda imale su zadaću osigurati široku građansku jednakost te skrbiti o zajedničkoj kulturnoj baštini i razvoju gospodarstva.

Iako je Hrvatska tada bila u sastavu Habsburške Monarhije, vrlo ograničena suvereniteta, dio domoljubne inteligencije prihvatio je nova europska stremljenja nastojeći probuditi nacionalnu svijest hrvatskoga stanovništva. Stoga su 1838. godine u Karlovcu, Varaždinu i Zagrebu osnovane javne čitaonice koje su postale stjecišta domoljubne inteligencije i žarišta ideje o osnivanju kulturnih ustanova i udruga koje će skrbiti o razvoju javnoga života i kulture. Posebna je pažnja posvećena materinskom, hrvatskom jeziku, s težnjom da zamijeni strane jezike koji su bili u službenoj upotrebi. Budući da se tada ustanove ili udruge nisu mogle osnivati bez kraljeva pristanka, hrvatski su intelektualci, okupljeni oko zagrebačke javne čitaonice, utemeljili bankovnu glavnicu i nazvali je Matica ilirska. Grof Janko Drašković, prvi predsjednik Matice ilirske, jasno je definirao njezinu najvažniju ulogu: „Najpoglavitija svrha društva našega jest: nauku i knjiženstvo u našem narodnom jeziku rasprostranjivati i priliku mladeži našoj dati da se domorodno izobrazi“.

Već 1844. godine Matica pokreće izdavačku djelatnost i s vremenom postaje svojevrsnim svjetionikom hrvatske narodne samosvijesti. Od 29. studenoga 1874. zove se Matica hrvatska i prerasta u vodećega izdavača tiskovina koje su bile od prvorazredne književne, znanstvene, stručne i kulturne vrijednosti.

U drugoj polovici 19. i prvoj polovici 20. stoljeća Ogulin je bio važno vojno, obrazovno i upravno središte u koje su mnogi učeni pojedinci dolazili uspjeti u životu i stvoriti karijeru.

Prema opisanome obrascu i na ogulinskom se području osnivaju brojne narodne čitaonice, kako u samome mjestu, tako i u sjedištima kumpanija tadašnje Ogulinske graničarske pukovnije. O brojnosti spomenutih čitaonica svjedoče Pravila društava pohranjena u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu. Godine 1884. u Ogulinu djeluje Čitaonica ogulinska, 1894. Ogulinska čitaonica, a 1896. i Gradska obrtnička čitaonica u Ogulinu.

Sačuvana su i Pravila Pučke knjižnice u Ogulinu iz 1913. godine. Je li upravo ona bila prva javna knjižnica u gradu Ogulinu – tek valja istražiti.

Središnjica Matice hrvatske u Zagrebu sa svojim je članstvom komunicirala posredstvom povjerenika u većim mjestima, koji su uredno vodili evidenciju članstva svojih područja nadležnosti. Prema Izvještaju Matice hrvatske za 1879. godinu povjerenik u Ogulinu bio je građanski učitelj Matija Vrbančić, sa 62 člana Matice hrvatske koja su redovito primala Matičina izdanja. Sljedeće, 1880. godine članarinu su platila 82 člana, 1881. godine 94 člana, a 1883. čak 122 člana. Godine 1898. povjerenik je bio školski nadzornik Mihovio Švarc. Te su godine upisana 84 člana. Godine 1913. povjerenik u Ogulinu odvjetnik je dr. Milan Sokolić, a za tu su godinu članarinu platila 44 člana Matice hrvatske. Iz podataka o članstvu tijekom navedenih godina jasno je vidljiv visok obrazovni profil popisanih članova. Ne čudi stoga što se u ogulinskim obiteljskim knjižnicama do danas sačuvao velik broj starih izdanja Matice hrvatske.

Na poticaj Stjepana Sučića, sadašnjega člana Glavnoga odbora Matice hrvatske, Katedra Čakavskoga sabora Modruše 11. studenoga 2023. godine u ogulinskoj Gradskoj knjižnici i čitaonici organizirala je izložbu starih knjiga pod nazivom Knjižno blago ogulinskih obiteljskih knjižnica koja je pobudila veliko zanimanje Ogulinaca. Prema tome, izložba Zabavi i pouci drugo je po redu predstavljanje starih izdanja. Ovoga je puta predstavljena izdavačka djelatnost Matice hrvatske.

Glavni urednik Vijenca Goran Galić istaknuo da su upravo izdali 800. broj nove serije Vijenca obnovljena 1993. na tradiciji slavnoga Šenoina Vienca koji je publiciran u Zagrebu od 1869. do 1903. s podnaslovom Zabavi i pouci. Okupljeni su mogli čuti i na odabranim primjerima vidjeti kako se u Viencu pisalo o životu Ogulina u drugoj polovici 19. stoljeća.

Na kraju, valja istaknuti dugogodišnju suradnju članova Katedre Čakavskoga sabora Modruše i Ogranka Matice hrvatske u Ogulinu na brojnim projektima, što nimalo ne čudi ako se uzme u obzir da trećina članova Katedre ujedno pripada djelatnim članovima Matice hrvatske. Slična je situacija i u novoosnovanom Ogranku Matice hrvatske u Otočcu, čiji su osnivači ujedno i članovi Katedre Čakavskoga sabora pokrajine Gacke. Njihovi su predstavnici bili dragi gosti na otvaranju izložbe u Ogulinu.