Filozofija i umjetnost u dijalogu s tehnoznanostima

Sloboda i mir u postmodernom stanju, filozofija i zalaz Zapada, slika kao bit tehnosfere, arhitektura danas. To je samo neke od tema kojima se bavi najnoviji broj Tvrđe, časopisa za teoriju, kulturu i vizualne umjetnosti. Tvrđa, čiji je glavni urednik Žarko Paić, izlazi već 25 godina, kao interdisciplinarna teorijska platforma za razumijevanje suvremenosti. U povodu tog velikog jubileja, u Hrvatskom društvu pisaca u Zagrebu, inače izdavaču časopisa, organiziran je interdisciplinarni simpozij s temom Filozofija i umjetnost u doba tehnosfere – od jezika i slike do umjetne inteligencije. Razmatranja znanstvenika iz Hrvatske i Slovenije pokušala su odgovoriti na pitanje kako filozofija i umjetnost mogu stvaralački i eksperimentalno biti u dijalogu s tehnoznanostima i njihovim projektima dizajnirana života kao umjetne stvarnosti.

Autor petoknjižja Tehnosfera Žarko Paić u svome je uvodnom izlaganju govorio o tome što je tehnosfera i zašto je najvažnija misaona paradigma u 21. stoljeću koja povezuje suvremena tehnoznanstvena istraživanja, kibernetiku, robotiku, kozmologiju i sintetičku biologiju u odnosu prema filozofiji i umjetnosti. Pokazao je kako utjecaj umjetne inteligencije na društvene i humanističke znanosti i osobito vizualnu umjetnost treba razumjeti kao radikalan izazov ljudskom mišljenju i kao kraj dosadašnje povijesti u znaku vladavine jezika. Paić je ustvrdio kako je jedina preostala alternativa mišljenju tehnosfere u volji za osmišljavanjem prostor-vremena otvorenosti življenja bez redukcije na bilo što već postojeće.

Najnoviji broj časopisa Tvrđa

Izlaganja Tončija Valentića o tehnosferi i filmskome mišljenju i Petre Krpan o digitalnoj modi i umjetnoj inteligenciji otvorila su pitanje vizualnosti danas i odnos prema tijelu kao estetskom objektu. Već je film Stanleya Kubricka 2001: Odiseja u svemiru pretkazao naše doba u svim aspektima: posthumanizam, umjetna inteligencija, digitalna slika, kozmička evolucija. Petra Krpan je, kroz avanturu suvremene mode i metamorfnog tijela u digitalnoj modi ukazala na neke eksperimentalne forme u kojima se moda pojavljuje ne više kao odijevanje tijela, već kao pitanje radikalnoga identiteta čovjeka onkraj tradicionalnih rodno-spolnih uloga i stilova života.

Zanimljivo izlaganje imao je filozof i povjesničar umjetnosti Dario Vuger, istraživač  vizualne kulture u društvu spektakla. Govorio je o japanskom robotičaru Masahiru Moriju, koji je skovao termin uncanny valley početkom 1970-ih, kako bi opisao granice do kojih robot može imitirati čovjeka bez da zapadne u dolinu jezive sličnosti s ljudskim, koje izaziva osjećaje nelagode i odbijanja. Vuger želi opisati izazov koji pred nas stavlja generativna umjetna inteligencija u domeni vizualizacije i vizualnosti te problematizirati stanje i mogućnosti suvremene kulture da usmjeri i kritički razumije ulogu umjetne inteligencije u vlastitoj transformaciji.

Filozof i teoretičar filma Marijan Krivak govorio je o prirodi gubitka umjetničkog djela pod utjecajem moderniteta. Otvorio je novu mogućnost tumačenja poznate rasprave Waltera Benjamina Umjetničko djelo u doba tehničke reprodukcije.

Slovenski teoretičar i filozof Andrej Božič izlagao je o pjesništvu u doba umjetne inteligencije. O odnosu poezije i umjetne inteligencije govorio je i kulturni antropolog i poznati pjesnik Iztok Osojnik. Obojica su ustvrdili kako se jezik ne može racionalizirati i pretvoriti u alat ChatGPT-ja. Njihovo mišljenje dijele filozof i arhitekt Janko Rožič i filozof i pjesnik Primož Repar, utemeljitelj Srednjoeuropskog instituta Søren Kierkegaard u Ljubljani, koji objavljuje knjige toga danskog filozofa, prethodnika egzistencijalizma.

Filozof Tomislav Škrbić razmatrao je pokušaj hermeneutičkog čitanja tekstova njemačkog filozofa Hansa Georga Gadamera. Osobito je važno pokazati zašto se između grčke i moderne umjetnosti mora, unatoč bitnim razlikama, uspostaviti dijalog u shvaćanju djela i otvorenosti spram tehničke redukcije i banalnosti života.

Bio je to iznimno zanimljiv simpozij, kao i časopis Tvrđa, koji je otvorio bitna pitanja i prijepore oko mogućnosti očuvanja filozofije i umjetnosti u trenutku kada tehnološki napredak nezadrživo prodire u nove sustave mišljenja i slikovni jezik suvremenosti.