HRVATSKI JEZIK NA DRUŠTVENIM MREŽAMA
Posljednjih nekoliko godina, usporedno s jačanjem utjecaja društvenih mreža i sve većom prisutnošću sadržaja na istima (od medijskih, popularno-znanstvenih pa sve do zabavnih), sve se češće može naići na glagol zapratiti. Iako se spomenuti glagol do prije nekoliko godina nije upotrebljavao, danas je taj neologizam na društvenim mrežama postao gotovo sveprisutan i, čini se, nezamjenjiv. No je li to doista opravdano i možemo li ponuditi alternativu?
Glagol zapratiti, u značenju početi pratiti na društvenim mrežama, proširio se kao pandan engleskomu glagolu to follow, a nastao je vrlo jednostavnim tvorbenim načinom, dodavanjem prefiksa za, koji se koristi u tvorbi ingresivnih glagola koji označuju početak radnje (npr. zapjevati, zašutjeti, zamračiti, zagraditi itd.), na osnovu (pratiti). Ne samo da na prvu svakom izvornom govorniku hrvatskoga jezika zvuči čudno, već za njegovu upotrebu ne postoji opravdanje ni na temelju potvrđenosti u normativnim priručnicima hrvatskoga standardnog jezika.
Nijedan rječnik hrvatskoga jezika ne navodi spomenuti glagol. Zabilježen je jedino u Rječniku hrvatskoga ili srpskoga jezika u izdanju Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (Dio XXII, Zagreb, 1975) u kojemu se navodi da je riječ o perfektivnomu glagolu u značenju otjerati, prognati, poslati:
ZAPRATITI, zàpratiti, zàpratîm, pf. otjerati, prognati, poslati. Od za-pratiti; ide među glagole navedene kod II za pod a, a. U rječniku Voltigijinu (spingere e bandire, vortrei-ben u. verbannen), u Stulićevu (s impf. prezentom zaprativam; rilegare, relegare), u Vukovu s naznač. akc. (verschicken, amando), u Šulekovu ńem.-hrv. (abschieben) i u Ivekovićevu (kao razaslati; v. impf. zapraćati). U daleče strane brzo nas zaprati (smrt), iz koga nigdare nitkor se ne vrati. Marulić 111. Na gemije vreda robje zapratiše. Mrnavić osm. 112. Izpod grada Turke iztiraše, uz primorske stine zapratiše. Kačić razg. 307a. Svezavši (anđeo) sotonu … zaprati ga u pustińu. kor. 275. Vukalović Luka ... nas u grad zapratio. Osvetn. 2, 76. Moglo se zapratiti Turčina preko Stare Planine. Pavlinović razl. sp. 41. Svaki put ... nam je složno ustati, da zapratimo tudinstvo. 42.
Zanimljivo je kako se ovdje radi o zastarjelici koja je iz pasivnoga prešla u aktivni leksik, ali pritom promijenivši značenje i proširivši se u hrvatski jezik preko srpskoga. Glagol zapratiti tako se danas može u jednakoj mjeri pronaći i na hrvatskim i na srpskim stranicama, na nekima od brojnih društvenih mreža i gotovo da je postao nezaobilazni dio internetskoga žargona. Šteta samo što je kao takav neopravdano istisnuo potpuno legitiman i u svim rječnicima hrvatskoga jezika ovjeren vidski par pratiti/popratiti.
Umjesto brojnih poziva koji se svakodnevno mogu pročitati na mrežnim stranicama i društvenima mrežama, a uključuju spomenuti glagol: „Zapratite nas na Facebooku, Instagramu, YouTubeu i Twitteru”, dovoljno bi bilo reći: „Pratite nas na Facebooku, Instagramu, YouTubeu i Twitteru” ili jednostavno: „Popratite našu stranicu!”. Nije stoga potrebno izvoditi jezične vratolomije koje uključuju zastarjelice kojima danas više nitko ne zna izvorno značenje i vraćati ih u aktivni leksik s promijenjenim značenjem; koje opet mnogi govornici hrvatskoga jezika ne prepoznaju i smatraju u najmanju ruku neobičnim.
Zanimljivo je također kako se uz glagol zapratiti na društvenim mrežama proširio i njegov antonimski par, glagol otpratiti ili čak odpratiti, u značenju prestati pratiti. Primarno značenje navedenoga glagola uključuje pratiti koga dio puta, a na društvenim se mrežama upotrebljava u sekundarnome značenju završiti praćenje.
Riječ otpratiti u Velikom rječniku hrvatskoga jezika (Vladimir Anić, Novi liber, Zagreb, 2004):
òtpratiti (koga, što) svrš. <prez. -īm, pril. pr. -īvši, prid. trp. òtpraćen> 1. pratiti koga dio puta 2. završiti praćenje
To čak i nije toliko sporno, no jest njegova inačica odpratiti (fonološki neprilagođena hrvatskomu standardnom jeziku, bez provedena jednačenja po zvučnosti) koja se također u hrvatski jezik širi preko srpskih internetskih stranica. Dakle, nakon što zapratite neku osobu ili stranicu i zaključite da vas sadržaj koji nude više ne zanima, dovoljno je iste otpratiti/odpratiti. Sve bi bilo u redu da glagoli zapratiti ili odpratiti pripadaju hrvatskomu standardnom jeziku, no to nije slučaj. Nema stoga ni potrebe za njihovim nametanjem i forsiranjem na društvenim mrežama jer hrvatski jezik ima savršeno valjane alternative navedenim glagolima koje neće zbunjivati govornike hrvatskoga jezika.
Dakle, pratite i čitajte sadržaje na društvenim mrežama i pritom se koristite glagolima ovjerenima u rječnicima hrvatskoga standardnog jezika!
800 - 7. studenoga 2024. | Arhiva
Klikni za povratak