Na godišnjicu govora Ivana Kukuljevića Sakcinskog održanog u Hrvatskom saboru 1847.
U nazočnosti ministrice kulture i medija RH Nine Obuljen Koržinek i ministra znanosti, obrazovanja i mladih RH Radovana Fuchsa Vijeće za hrvatski jezik održalo je 23. listopada prvu sjednicu koju je otvorio predsjednik Vijeća Marko Tadić podsjetivši da je na taj dan daleke 1847. Ivan Kukuljević Sakcinski Hrvatskom saboru predložio da hrvatski jezik postane službeni jezik.
Zakon o hrvatskom jeziku Hrvatski sabor izglasao je 26. siječnja ove godine dok je Vlada RH Vijeće kao svoje savjetodavno tijelo imenovala 1. kolovoza.
Ministar znanosti, obrazovanja i mladih RH Radovan Fuchs, predsjednik Vijeća za hrvatski jezik Marko Tadić i ministrica kulture i medija RH Nina Obuljen Koržinek / Snimio Davorin Visnjić / PIXSELL
U izjavi za novinare prije sjednice Vijeća održane u Ministarstvu kulture i medija gdje će mu biti i sjedište, ministrica Nina Obuljen Koržinek istaknula je da od njegovih članova, vrhunskih hrvatskih stručnjaka, očekuje izradu Nacionalnoga plana hrvatske jezične politike na temelju kojega će se postaviti prioriteti i ispunjavanje svih zakonskih ciljeva, posebice promocije i očuvanja hrvatskoga jezika. Naglasila je obavezu „ispravnog korištenja hrvatskoga jezika svih koji djeluju u javnome prostoru, ne samo obrazovnih i kulturnih, nego i ostalih ustanova, medija i tijela javne vlasti, kako bi sva službena dokumentacija usmjerena prema javnosti bila valjano lektorirana uz uporabu službenoga nazivlja“. Pozdravljajući članove Vijeća na njihovoj prvoj sjednici istaknula je suvremenost Zakona koji, naglasila je, daje podršku svima koji hrvatski jezik njeguju i promiču.
Na sjednici je predstavljen prvi saziv Vijeća sastavljen od predstavnika mjerodavnih ustanova i strukovnih udruženja, poput šest javnih sveučilišta, Matice hrvatske, HAZU i Instituta za hrvatski jezik / Snimio Davorin Visnjić / PIXSELL
Uz čestitke i zahvale stručnjacima i želje za uspješnim radom, ministar Fuchs podsjetio je na sve izazove i rasprave koje su prethodile donošenju Zakona, od političkih polemika do različitih inicijativa, te izrazio zadovoljstvo što se uspjelo ostvariti afirmativan Zakon koji će čuvati tradicionalne kulturološke vrijednosti i ujedno osigurati uvjete za razvoj suvremene komunikacije. Dokument koji donese ovo Vijeće sigurno će imati velik utjecaj na daljnje pisanje, revidiranje udžbenika. „I da – mi smo mišljenja da satnicu hrvatskog jezika treba povećati“, izjavio je.
Predsjednik Vijeća Marko Tadić istaknuo je da će svrha Vijeća biti nadzor provođenja plana jezične politike nakon što Vlada taj plan donese. „Prethodno moramo napraviti snimku stanja, npr. koliko je prvašića u Hrvatskoj, koliki je broj osnovnoškolaca, koliko profesora hrvatskog jezika i književnosti, zatim frekvenciju upotrebe jezika u javnosti itd. Nakon toga se može izaći sa skupom mjera i očekivanih ishoda“, zaključio je.
Na sjednici je predstavljen prvi saziv Vijeća čiji su članovi predstavnici različitih ustanova i strukovnih udruženja, poput šest javnih sveučilišta, Matice hrvatske, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Instituta za hrvatski jezik. Uz predsjednika Vijeća za hrvatski jezik Marka Tadića iz redova Matice hrvatske, članovi Vijeća su: Mislav Ježić, Željko Jozić, Vlatka Štimac Ljubas, Lobel Machala, Marko Alerić, Ivan Magaš, Diana Stolac, Ivan Trojan, Katarina Lozić Knezović, Blaženka Martinović, Irena Zovko Dinković, Snježana Husić, Ljiljana Culjak Vasić i Marija Kaluđer. Na sjednici je donesen i Pravilnik o radu, a za potpredsjednicu Vijeća za hrvatski jezik izabrana je Katarina Lozić Knezović s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu.
800 - 7. studenoga 2024. | Arhiva
Klikni za povratak