konferencija Iskustva obnove graditeljske baštine nakon potresa, 30. I 31. listopada
Iskustva obnove graditeljske baštine nakon potresa ili Lessons learned through structural renovation of built heritage after earthquakes, bila je tema dvodnevne konferencije koju su organizirali Ministarstvo kulture i medija i Hrvatski centar za potresno inženjerstvo. Konferencija, održana u Zagrebu, Sisku i Petrinji, okupila je stručnjake iz Hrvatske i inozemstva, ponajprije arhitekte, građevinske inženjere, restauratore, povjesničare umjetnosti. Posebno je važna podrška Međunarodnog stručnog savjetodavnog povjerenstva za obnovu graditeljske baštine koje je osnovalo Ministarstvo kulture i medija RH nakon petrinjskog potresa. Nakon pregleda, nadzora i obnove 400-tinjak zgrada, zaštićenih kao nepokretna kulturna dobra, nakana je naših stručnjaka bila je podijeliti znanja i iskustva koja su u tim procesima stekli, te proširiti stručnu raspravu o budućnosti ojačanja povijesnih građevina i naglasiti interdisciplinarnu prirodu procesa provedbe mjera koji se može koristiti i kao model za slične krizne situacije.
„Ovo je i skup zahvale“, rekla je ministrica kulture i medija RH Nina Obuljen Koržinek. Isti dan kad se dogodio potres zatražena je i dobivena pomoć. S obzirom na to da Hrvatska ima nedavno iskustvo ratnih šteta, obavljena je najhitnija evakuacija pokretne kulturne baštine. Na Hrvatskom glazbenom zavodu u Zagrebu odmah je postavljena skela, što je pomoglo da ne dođe do daljnjih većih oštećenja nakon petrinjskog potresa. Ministrica je podsjetila koliko je bilo važno iskustvo i transfer znanja naših konzervatora u zaštiti i obnovi kulturne baštine tijekom Domovinskog rata i nakon njega.
„Obnova nakon potresa predstavlja poseban izazov, ali i priliku da se dodatno osnaže kapaciteti i stručnost u očuvanju kulturne baštine“, naglasila je ministrica i dodala kako je Hrvatske prepoznata kao važan partner u području zaštite kulturnih dobara.
„Svjedočimo o generacijskom pothvatu, a nadamo se da ćemo kroz suradnju s međunarodnim organizacijama omogućiti transferiranje znanja u slučaju da se to dogodi i drugima, što je cilj našega skupa!“ kazala je ministrica.
Snimio Sanjin Strukić / PIXSELL
Domaćini su predstavili tijek obnove građevina koje su zaštićene kao kulturno dobro, poput katedrale i Hrvatskog glazbenog zavoda u Zagrebu, te zgrada u zaštićenoj kulturno-povijesnoj cjelini grada Petrinje. Posebno zanimanje pobudila je obnova katedrale, jednog od najvažnijih spomenika hrvatske kulturne baštine, čija je izgradnja počela u 13. stoljeću. Nakon velikog potresa i oštećenja 1880. obnovu je preuzeo Herman Bollé koji je katedralu preoblikovao u neogotičkom stilu. Potres iz 2020. stručnjake je suočio ne samo s obnovom, nego i s nužnošću novih tumačenja njezine građevinske prošlosti i bogatog inventara. Kao što je poznato, morali su biti spušteni teško oštećeni i opasni tornjevi katedrale, kao i još desetak metara njihova postolja jer se nekvalitetan kamen, od kojega su izgrađeni, znatno urušio. Ubuduće će na vrh katedrale ići blokovi od kvalitetnijeg kamena u čijoj će sredini biti čelik. U skelama je sada tisuću tona čelika. Kako su tijekom razgleda unutrašnjosti, vanjskih, pa i najviših dijelova katedrale, istaknuli neki od vrhunskih stručnjaka, glavni projektant Josip Atalić te inženjeri, projektant Mario Todorić i glavni revident projekta Milan Crnogorac, pri završetku je konstrukcijska obnova.
„Za obnovu zagrebačke katedrale okupljen je konzorcij najvećih stručnjaka koji kontinuirano prate sve probleme s kojima se susreću“, naglasio je Josip Atalić. Sanirani su i svodovi pa je katedrala sada u fazi kad je dovoljno sigurna, sljedećih će se godina vraćati u originalno stanje. Atalić je ključnim ocijenio prenošenje znanja na buduće naraštaje. „Bilo bi nezgodno da mi to sada odradimo, a buduće naraštaje ostavimo u problemima u kakvima smo se mi našli.“ Što se saniranja zagrebačke katedrale tiče, dosad je ukupno utrošeno više od 29 milijuna eura. Planirani iznos cjelovite obnove iznosi 75 ‒ 110 milijuna eura.
Sudionici konferencije razgledali su i Hrvatski glazbeni zavod i upoznali se s njegovom obnovom. Predsjednica Glazbenog zavoda, inače najstarije udruge građana, Romana Matanovac Vučković i glavni projektant Roman Šilje predviđaju dovršetak radova na toj građevini do sredine 2026, potom slijede restauratorski i konzervatorski radovi.
Dosad je Ministarstvo kulture i medija RH, kroz Fond solidarnosti i Nacionalni plan oporavka i otpornosti, uložilo oko 30 milijuna eura, a planira se ulagati i dalje.
U razgledu i raspravi sudjelovali su predstavnici međunarodnih organizacija koje su u proteklim godinama podržale i uz savjetodavne i financijske resurse, omogućile provedbu obnove u Hrvatskoj: EU, UNESCO, ALIPH, ICCROM i Svjetska banka. Izrazili su zadovoljstvo viđenim i potporu obnovi.
Ministarstvo kulture i medija RH preuzelo je odgovornost za kompletnu državnu imovinu u kulturno-povijesnim cjelinama, sve zgrade grada Zagreba, upravne zgrade, zgrade kulturne namjene, sva ministarstva, zgrade HAZU, centar Petrinje, što je ukupno 400 zgrada, a za što je, kaže ministrica Nina Obuljen Koržinek, povučeno 530 milijuna eura, bez ijedne primjedbe revizora.
„Prvi put u povijesti dobili smo mogućnost korištenja Fonda solidarnosti za Grad Zagreb upravo zato što smo imali specifičan slučaj dviju katastrofa koje su pogodile isto područje unutar godinu dana što je prouzročilo golemu progresivnu štetu i obnovu vratilo korak unazad, te je bilo potrebno ponovno projektiranje“, rekla je ministrica.
Svemu tomu ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić dodao je kako nema škole ni fakulteta na području pogođenom potresom koji nisu ušli u obnovu. A što se tiče obnove privatne imovine, Bačić kaže: „Ministarstvo sada vlada tom obnovom.“ Tako se predviđa završetak obnove privatne imovine do kraja 2030.
Za obnovu nakon zagrebačkog potresa ugovoreno je 155 operacija u ukupnom iznosu od 432.460.907 eura. Realiziran je iznos od 385.852.571 eura. Za obnovu nakon petrinjskog potresa ugovoreno je 138 operacija u ukupnom iznosu od 240.669.689 eura, a realizirano je 168.737.253 eura. Riječ je o novcu Fonda solidarnosti EU, kombiniranom s nacionalnim sredstvima tijekom provedbe ugovorenih projekata.
Na pitanja novinara o nekim mogućim propustima u financiranju obnove, ministrica Obuljen Koržinek je odgovorila: „Mi smo uočili, o čemu nisam mogla govoriti dok su trajali izvidi, da je sa zadnjim izvještajem bilo nekih problema i zato ga nismo platili. Naravno, dok se cijela ta situacija ne završi, to će ostati kako jest. Ono što je najvažnije i što govorim od početka, u Ministarstvu kulture ništa se nije radilo nezakonito, a ako je netko pokušao zloupotrijebiti situaciju s potresima za imovinsku korist, taj će odgovarati, to se mora dokazati u postupku. Mi smo nakon izvida objavili sve podatke iz kojih se jasno vidi kolike su bile cijene, da cijene koje su navedene u medijima nisu bile istinite, odnosno da nisu bile preplaćene.“
Međunarodna konferencija o obnovi graditeljske baštine pokazala je kako je velik posao obavljen, ali kako velik posao još slijedi.
800 - 7. studenoga 2024. | Arhiva
Klikni za povratak