Vijenac 800

Aktualno

Svjetski dan štednje 31. listopada

Štednja za budućnost

Piše Željko Bogdan

U vrijeme globalnih gospodarskih izazova, štednja je istaknuta kao ključna vrijednost, važna ne samo za pojedinca nego i za stabilnost društva i gospodarstva

Svjetski dan štednje obilježava se 31. listopada u spomen na Prvi međunarodni kongres štedioničara koji se održao u Milanu od 26. do 31. listopada 1920. u talijanskoj banci Cassa di Risparmio delle Provincie Lombarde (Štedionica pokrajine Lombardije). Na tom je kongresu sudjelovala i Kraljevina SHS. To je bilo vrijeme nakon Prvog svjetskog rata te su se sudionici složili da je štednja važna za čovječanstvo pa je posljednji dan tog skupa proglašen svjetskim danom štednje kako bi se istaknula borba protiv rasipništva. Valja imati na umu da je štednja bitna za pojedinca, za gospodarstvo pa i za društvo u cjelini.

„U radiše svega bi(ja)še, u štediše još i više“ poznata je naša uzrečica koja dobro opisuje što štednja jest. Za ekonomista je štednja raspoloživi dohodak koji nije potrošen. Običnim ljudima ona je „ono što imamo u banci“, ali je to već akumulirana štednja iz dosadašnjeg razdoblja, odnosno ušteđevina. Iz onog što smo uštedjeli može se financirati stvaranje fizičkog kapitala te ulagati u obrazovanje i tehnološke inovacije. Dohodak koji nije potrošen može se čuvati i kući „u čarapi“ (stručno: tezauriranje), pa se možemo sjetiti primjera i kod nas kada su se po kućama još nalazile njemačke marke, iako je euro odavno bio zaživio.


Stara je poslovica: U radiše svega bi(ja)še, u štediše još i više / Izvor Pixabay

S gospodarskog stajališta, ovakav primjer najmanje je poželjan i sigurno je odraz nepovjerenja u domaći financijski sustav. Svakako je poželjniji oblik deponiranje sredstava u bankama, jer će ga banke moći plasirati u daljnje investicije, a zauzvrat štedišama platiti naknadu u obliku kamate. No mogu se kupiti i obveznice, pa smo svjedoci valova kupnje narodnih obveznica, ulagati u osiguranja poput mirovinskog i zdravstvenog, a nama je najpoznatije ulaganje u nekretnine. Razmišljanje pojedinca nije jednako kada je u dvadesetim i u zrelim godinama, a naročito kada je prešao šezdesetu godinu, pa se u ekonomskim modelima na mlade uglavnom i gleda kao na potrošače. U pedesetim godinama nam nijedan sustav ne valja pa je i štednja važnija. Svjesni smo je zbog moguće neizvjesnosti posla ili sigurnog pada primanja u idućih 10‒20 godina.

Vrijednost depozita u kolovozu 2024. iznosila je nešto manje od 60 milijardi eura i bila je udvostručena u odnosu na prosinac 2010. U prosincu 2010. najveći dio tih depozita proizašao je iz stanovništva (74%) i nefinancijskih poduzeća (20%), dok je ukupni udio ostalih sektora bio 6%. Do kolovoza 2024. struktura se promijenila pa je na kućanstva otpadalo 65%, poduzeća i nefinancijska društva 29%, dok je ukupan udio ostalih sektora ostao jednak. Sektor stanovništva i dalje je najvažniji generator depozita drugih monetarnih financijskih institucija. Činjenica da će siromašniji veći dio svojeg dohotka potrošiti nametnula je dohodak kao važnu odrednicu štednje.

Sigurno je da će kretanje kamatne stope na depozite biti važna odrednica štednje, ali tu treba uzeti u obzir i karakteristike depozita i poslovnu politiku banaka. S jedne strane tu su depoziti po viđenju, na koje je kamatna stopa tek blago iznad nule i oni do ljeta 2014. nisu premašivali 30% svih depozita, ali je njihov udio počeo blago rasti te je u drugoj polovici 2022. dosegao i 80%. Nasuprot njima su oročeni depoziti, ali unatoč blagom rastu u zadnje dvije godine, njihove vrijednosti još nisu premašile rekordne razine iz druge polovice 2015. Kod oročenih depozita najveći udio otpada na kratkoročne depozite, dakle one oročene do godine dana čije su vrijednosti blago manje u odnosu na njihove rekordne vrijednosti s kraja 2013.

Ovakva kretanja depozita zahtijevaju i razmatranje kretanja depozitnih kamatnih stopa, što je pridonosilo smanjenju vrijednosti depozita. U obzir treba uključiti i buđenje inflacije od druge polovice 2021, s pojačanjem 2022. i 2023. U uvjetima inflacije novac gubi svoju vrijednost pa je prosječna kamatna stopa koja bi se ostvarila na oročene depozite od 2021. do danas i manja od godišnje stope inflacije. Ne može se poreći važnost štednje za nacionalno gospodarstvo i pojedinca.

Vijenac 800

800 - 7. studenoga 2024. | Arhiva

Klikni za povratak