PRVI FESTIVAL SUVREMENE AUSTRIJSKE KNJIŽEVNOSTI
Od 23. do 25. listopada u Zagrebu i Karlovcu održan je prvi Festival suvremene austrijske književnosti. Organizator festivala izdavačka je kuća Leykam International koja već niz godina aktivno radi na promicanju austrijske kulture u Hrvatskoj u obliku intelektualnog i kulturnog transfera, te na taj način jača kulturne odnose između Austrije i Hrvatske. U sklopu festivala posjetitelji su mogli ne samo prisustvovati predstavljanjima knjiga austrijskih književnika, nego i sudjelovati u kreativnim i tematskim radionicama pisanja u suradnji s prevoditeljima i prevoditeljicama te profesorima i profesoricama s Odsjeka za germanistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Plakat za prvi festival austrijske književnosti
Posljednji dan festivala obilježilo je održavanje okruglog stola na temu Težišta suvremene austrijske književnosti; Tendencije i smjerovi kojemu je cilj bila rasprava o tome što austrijskim suvremenim književnicima znači austrijska književnost danas, s posebnim naglaskom na tematike obiteljskih kronika, generacijskih sukoba te identiteta. Dvosatna se rasprava održala u punoj kinodvorani Kulturno informativnog centra KIC, uz vrsno vođenje moderatora Manfreda Müllera, predsjednika Austrijskog društva za književnost u Beču (Österreichische Gesellschaft für Literatur Wien) i Milke Car (Sveučilište u Zagrebu) te simultano prevođenje Ines Meštrović. U raspravi su sudjelovali austrijski književnici Dominik Barta, Kaska Bryla, Margarita Kinstner, Julya Rabinowich, Johanna Sebauer i Ernst Strouhal.
Manfred Müller započeo je raspravu progovorivši o zanimljivom aspektu suvremene austrijske književnosti: dihotomiji između veličine austrijskog književnog tržišta, vezanog uz prostornu veličinu same države, te kudikamo većeg njemačkog govornog područja koje omogućava austrijskoj književnosti neometano širenje izvan njezinih geografskih granica. Spomenuo je i kako se austrijsko književno izdavaštvo, zbog same veličine države te broja stanovnika, nalazi u povlaštenom položaju u odnosu na susjednu joj Njemačku jer je, zahvaljujući financijskim poticajima, u mogućnosti objavljivati i literaturu izvan mainstreama. Austrijska je književnost stoga raznovrsna i slojevita, a bitno je naglasiti i kako, premda Austrija geografski zauzima jednu desetinu prostora Njemačke, istovremeno proizvodi i izdaje čak jednu trećinu od ukupne značajne njemačke književne produkcije.
Nakon uvodne riječi, autorima su postavljena pitanja je li za njih važna austrijska književna tradicija, igra li ona za njih ulogu, te vide li oni sami sebe u okviru spomenute tradicije. Odgovori su bili raznoliki, no konačno su izvučeni zaključci kako austrijska književna tradicija, unatoč svojoj neslavnoj prošlosti (referirajući se konkretno na totalitaristički, nacistički i antisemitski politički angažman) čini važnu odskočnu dasku za suvremenu austrijsku književnost. Dio autora tvrdio je kako je cilj izdići se iznad tradicije u svrhu potrage za autentičnošću te kako pisanje dolazi prvenstveno iz pojedinca, a ne tradicije, dok su drugi kritizirali sklisko tlo potrage za autentičnošću pod svaku cijenu, a koja za rezultat ima književnu hiperprodukciju i mašineriju samoizdavaštva knjiga upitne vrijednosti. Oni pak smatraju kako je oslanjanje na tradiciju od presudne važnosti ne za razvoj pojedinca, već za razvoj budućnosti – svojevrsne ostavštine.
Spomenuto je i pitanje migrantske literature te njezina (de)valorizacija u odnosu na mainstream literaturu. Autori su se složili kako je kriterij valorizacije nezahvalan i u slučajevima migrantske literature, no i u literaturi uopće, s obzirom da stručna kritika i valorizacija izravno utječu na financijsku neovisnost samih autora. Iduće pitanje autorima odnosilo se na zadaću i angažman književnosti. Autori su se složili kako književnost ponajprije treba shvatiti kao unutarnji, kreativni iskaz te da bilo kakav potencijalni angažman dolazi kao sekundaran, nehotičan aspekt. Književnost je tu da očara, ne da bude istinita nego istinska, da izvire iz autorove psihe, često i onog nesvjesnog, da bude iskonski doživljaj koji proizlazi iz drevne tradicije pripovijedanja oko vatre. Primarna želja autora jest da se čitatelj zaljubi u njihov unutarnji glas.
S obzirom na posjećenost i uspjeh prvog ovakvog festivala, možemo reći kako nestrpljivo i s radošću iščekujemo drugi Festival suvremene austrijske književnosti planiran za iduću godinu.
800 - 7. studenoga 2024. | Arhiva
Klikni za povratak