Uz ponovno otvaranje
Arheološkog muzeja u Zagrebu
Četiri godine i jednako toliko mjeseci stalni je postav Arheološkog muzeja u Zagrebu bio nedostupan javnosti. Razlog je već dobro znan, jasno čitljiv iz samog spomena 22. ožujka 2020. godine. Tog je maglovitog proljetnog jutra Posejdonov trozubac udario negdje oko srca Medvednice i tko zna kako bi sve skupa završilo da se nije umiješala i sama Fortuna. Uistinu, u srazu s globalnom tektonikom sreća jest jedan od faktora, a njezina je prevrtljiva ćud ovog puta poštedjela samu muzejsku zgradu, stambenu palaču Vranyczany-Hafner čiji su temelji i zidovi izgrađeni još 1879. godine.
Palača Vranyczany-Hafner iz 1879. – danas obnovljena zgrada Arheološkog muzeja na Zrinjevcu / Snimio Sanjin Strukić / PIXSELL
Iako golema i na prvi pogled zastrašujuća, strukturalna oštećenja građevinskog objekta ipak nisu bila tolika da bi Muzej morao rušiti ili trajno napuštati ovo neorenesansno zdanje koje mu je dom od 1945. godine. U mjeri koja je zahtijevala opsežan konzervatorsko-restauratorski postupak, oštećeno je 109 muzejskih predmeta od jantara, keramike, stakla, kamena i metala, mahom iz samog izložbenog postava. Šteta na muzejskom inventaru poput vitrina, muzeografskih pomagala i dijelova scenografije bila je blizu apsolutne. Oštećenja uredskih prostorija, kabineta, ormara, prozora i vrata, računala, sustava grijanja i hlađenja, zidova i informatičke opreme, parketa, stropova, rasvjetnih tijela, sanitarnih čvorova i stubišta također su bila tolikih razmjera da je veoma brzo postalo razvidno kako Muzej mora prionuti sveobuhvatnoj sanaciji zgrade na Zrinjevcu 19, upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Činjenica je to koja imponira, ali donekle otežava sam proces obnove jer je, samorazumljivo, od iznimne važnosti očuvati vizualni identitet objekta kako na vanjskoj tako i na razini unutrašnjosti. Stoga iznimno raduje što će Grad Zagreb u idućoj godini alocirati sredstva za nadolazeću sanaciju neorenesansnog pročelja zgrade.
Proces obnove do ponovnog otvaranja trajao je više od četiri godine i paralelno je tekao na nekoliko polja. Naime, Arheološki je muzej u Zagrebu izravni sljednik nekadašnjeg Narodnog muzeja, utemeljenog 1846. godine, iz čijeg se krila u potpunosti odvojio tek 1940. godine zajedno s prirodoslovnim i povijesnim razdjelima. Razlog takvom povijesnom razvitku je slojevit i, maksimalno pojednostavljeno rečeno, počiva na veličini muzejskog fundusa, njegovoj složenosti te nužnoj potrebi za subspecijaliziranim djelovanjima.
Iz stalnog postava Antičke zbirke Arheološkog muzeja u Zagrebu
Muzej danas čuva preko 450.000 predmeta raspodijeljenih unutar Pretpovijesnog, Egipatskog, Antičkog, Srednjovjekovnog i Numizmatičkog odjela koji kroz stalni postav prezentiraju tek dio svoje velike građe. Takav je stalni postav rastao tijekom 16 godina i konačno je dovršen 2016, a za njegovo je oblikovanje uz 20-ak djelatnika zaslužan i arhitekt Mario Beusan. Drugim riječima, stalna izložba u svojoj punini nije blistala niti četiri godine, dok su njezini pojedini segmenti već bili stari i preko 25 godina. Imajući u vidu ranije opisan opseg i složenost građe, kolektivna je odluka bila svakom odjelu prepustiti autonomiju pri oblikovanju nove ili modifikaciji postojeće muzeološke prezentacije. Antički, srednjovjekovni i egipatski segment postava gotovo su u potpunosti zadržali postojeći koncept, uz nužnu protupotresnu konsolidaciju i modifikaciju muzejskih vitrina s pratećim predmetima. Tek će vješto oko uočiti manje izmjene u detaljima, u izostanku pojedinih ili interpolaciji novih predmeta, te manjim ambijentalnim i dizajnerskim preinakama što su načinjene u suradnji s Filipom Beusanom. Pretpovijesni je odjel odlučio potres iskoristiti kao prigodu za izradu potpuno nove muzeološke koncepcije, a na prostorima buduće stalne pretpovijesne izložbe već su načinjene i strukturne promjene poput uklanjanja pojedinih pregradnih zidova i suvremenih građevinskih interpolacija, sve u cilju osuvremenjivanja i unapređenja nadolazeće prezentacije ovog najduljeg razdoblja u povijesti čovječanstva.
Snimio Sanjin Strukić / PIXSELL
Treba istaknuti i mogućnost aktivnog uključenja šire javnosti u oblikovanje pretpovijesnog segmenta stalnog postava, na idejnoj razini, kroz namjenski anketni upitnik koji je dostupan na internetskim stranicama Muzeja. Numizmatički segment postava također će primijeniti potpuno nov koncept prezentacije, a privremeno je javnosti dostupan u zajedničkom prostoru s pretpovijesnim segmentom. Nekadašnja prostorija numizmatičke izložbe danas je u funkciji prostora za javna predavanja, tribine, okrugle stolove, radionice te povremene izložbe malog i srednjeg formata. Do konačne realizacije, ova su dva odjela posjetiteljima ponudila presjek najpoznatijih i najznačajnijih nalaza iz svojih fundusa.
Muzejska knjižnica, zajedno s arhivom, te Dokumentacijski, Pedagoški i Konzervatorsko-restauratorski odjel tijekom obnove nisu prestali s radom, a provođeni su i ostali segmenti muzejskog rada poput znanstveno-istraživačke djelatnosti kabinetskog i terenskog tipa, nakladničke djelatnosti, stručne obrade i dokumentacije građe te izložbene djelatnosti u gostujućim ili alternativnim muzejskim prostorima. Ovoj je kreativnoj igri Muza prethodio težak posao graditelja Hefesta sukladno svim načelima konzervatorsko-restauratorske i građevinske struke. Uz svježe obojane zidove, nove instalacije, uklonjene stupove u središnjoj dvorani prvog kata, svježe parkete te poneku novu muzejsku vitrinu i segment scenografije, posjetitelj će konceptualnu orijentaciju zateći identičnom kao i prije potresa; treći je kat rezerviran za pretpovijesnu i egipatsku izložbu, drugim se katom protežu srednjovjekovna i antička izložba, dok je prostor prvog kata mjesto povremenih tematskih izložbi. Da je tomu zaista tako, do sada se uvjerio neobično velik broj posjetitelja, a samo ih je prve subote po otvorenju kroz Muzej prodefiliralo gotovo tisuću. Porast broja nestrukturiranih posjeta nastavio je biti konstantom tijekom nadolazećih mjeseci. Zašto je tomu tako, vjerojatno ne zna ni sam Apolon, no takav respektabilan broj svakako raduje i ohrabruje.
Danas je poznato da je obnova vrijedila 2.041.379,00 eura i opet je pitanje kakvom bi dinamikom proces obnove tekao da Muzej nije bio protupotresno osiguran u cjelini, što podrazumijeva i muzejske predmete i građevinski dio. Vrijedi ovdje jasno reći, Fortuna s policama osiguranja nije imala ništa. Zasluga je to Minerve koja je vodila minule upravljačke strukture. Još je za mandata Ante Rendića-Miočevića, dugogodišnjeg zaslužnog ravnatelja, Muzej krenuo s primjenom ove mudre prakse koja je nastavljena i za njegovih nasljednika. Takva je polica osiguranja u iznosu isplate od 1.394.297,00 eura omogućila skorije i brže djelovanje u pravcu obnove, istakavši se kao hvalevrijedan zalog ranijih muzejskih rukovoditelja. Areta, zaštitnica vrline i dobrote, također se uplela pa je dio uništenih muzejskih predmeta, u prvom redu polikromne egipatske stele i grčke vaze, na konzervatorsko-restauratorske zahvate bez naknade preuzeo Narodni muzej u Pragu. Europa, lakonoga kćer Okeana i Tetide, kroz Fond solidarnosti pomogla je s 513.123,27 eura. Bog nafte i plina za sada ne postoji, ali svakako treba istaknuti korporativne donacije među kojima prednjači INA d. d. sa 106.178,24 eura. Posebno pak raduju uplate građana, muzejskih korisnika, prijatelja i posjetitelja koji su nesebično donirali novac za obnovu. Svaki takav iznos, neovisno o broju njegovih znamenki, posebno raduje. Neka individualnim donatorima Plut uvijek bude sklon!
Konačno, nakon četiri godine i četiri mjeseca, sunčane srijede 17. srpnja, Arheološki je muzej u Zagrebu ponovno i u cjelini otvoren za onu esencijalnu namjenu. Ne umanjujući pri tome iznimnu važnost stručnog pristupa čuvanju i nabavci predmeta te njihove zaštite, konzervacije te restauracije, kao i istraživačkog, znanstvenog i nakladničkog rada koji je nedjeljiv od uglednog imena ovog muzeja od nacionalnog značenja, muzejski su raison d’être ipak posjetitelji. Zagrepčani i njihovi gosti koji ga posjećuju, koji uz njega stasaju. Penzići i klinci, studoši i školarci, familije i soleri, purgeri i turisti svojim prisustvom u ovo naizgled statično i kruto tkivo unose dašak dinamike i radosti, dajući Muzeju ono najvažnije – društveni smisao.
Od utorka do subote, od 10 do 18 sati, Arheološki muzej u Zagrebu nanovo živi kao mjesto susreta suvremene s pradavnim i ne tako davnim zajednicama.
800 - 7. studenoga 2024. | Arhiva
Klikni za povratak