KONFERENCIJA IZ HRVATSKE U NJEMAČKU I NATRAG? TRANSNACIONALNA MIGRACIJA I DRUŠTVENE PROMJENE, ZAGREB, 17. I 18. LISTOPADA
Dvodnevna konferencija Iz Hrvatske u Njemačku i natrag? Transnacionalna migracija i društvene promjene održana je u Zagrebu 17. i 18. listopada u organizaciji Zaklade Konrad Adenauer Stiftung, Centra za njemačke i europske studije (CGES) i Sveučilišta u Zagrebu. U novoj zgradi Sveučilišta u Zagrebu, gdje su nekoliko dana ranije održane dvije svečane promocije doktora znanosti i umjetnosti, konferenciju su 17. listopada otvorili prorektor za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju Sveučilišta u Zagrebu Jurica Pavičić, veleposlanik Savezne Republike Njemačke u Republici Hrvatskoj Christian Hellbach, direktor Ureda Zaklade Konrad Adenauer za Hrvatsku i Sloveniju Holger Haibach i direktor Centra za njemačke i europske studije, profesor emeritus Siegfried Gehrmann.
Konferenciju su organizirali Zaklada Konrad Adenauer Stiftung, Centar za njemačke i europske studije (CGES) i Sveučilište u Zagrebu / Snimio Branko Nađ
Prvi dan konferencije bio je posvećen razmjeni iskustava dviju država u pogledu migracije i remigracije na polju javne uprave, politike, znanosti i gospodarstva. O tome su, između ostalih, govorili Vladimir Duvnjak, generalni konzul Republike Hrvatske u Münchenu, Ivan Vidiš, državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Republike Hrvatske, i Lidija Cvikić, lektorica za hrvatski jezik na Sveučilištu u Regensburgu na kojem je prošle akademske godine uspostavljen prvi lektorat hrvatskoga jezika na njemačkom govornom području. Iako se nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju broj Hrvata u Münchenu udvostručio, danas je broj dolaska znatno manji s naznakama povratka, smatra konzul Duvnjak. Zbog ekonomske krize i rata u Ukrajini poskupio je život u Njemačkoj, osobito najamnine stanova i cijene energenata.
Znanstveno-stručni dio konferencije započeo je panelom Motivi migracije i remigracije Njemačka/Hrvatska koji je otvorila znanstvenica Karolina Novinšćak-Kölker iz Münchena izlaganjem Stvarnosti migrantskoga života u mijenama migracijskoga režima između Bavarske, Jugoslavije i Hrvatske (1945. do danas). Karolina Novinšćak-Kölker kustosica je Gradskog muzeja u Münchenu gdje je s kolegama kustosima postavila izložbu o migrantima u tom gradu od kraja Drugog svjetskog rata do danas. Lajtmotiv izložbe je migracija kao normalni dio neprestano rastućeg grada kao što je München, a među migrantima koji su dali doprinos obnovi i razvoju grada velik je broj Hrvata.
U drugom panelu Transnacionalni životni svjetovi i promjena kulturnih identiteta i vrijednosti, istakla se mlada njemačko-hrvatska znanstvenica Ema Jerković sa Sveučilišta Leuphana u Lünebergu. Predstavila je istraživanje Od obiteljskoga do kolektivnoga pamćenja koje je provela na studiju kulturologije spomenutog sveučilišta. Na temelju analognih snimki njezine obitelji nastalih kasnih 1990-ih na putovanju Hrvatskom, mlada znanstvenica sociološki je ispitala kako se uspostavlja obiteljsko pamćenje te kako se ono prenosi na druge generacije. S obzirom na to da druga i treća generacija migranata, kojoj i sama pripada, nisu toliko povezane s aktualnim društvom zemlje iz koje potječu, nego s onim koje više ne postoji, odnosno postoji u sjećanjima njihovih predaka, nerijetko se događa tzv. transfer nostalgije, emocije koja se lako prenosi na onoga člana obitelji s kojim je ostvarena emocionalna povezanost.
Mladi potomci prve generacije iseljenika nazivaju se postmigranti i, za razliku od specifičnih teškoća njihovih predaka pri integraciji u njemačko društvo, oni se nalaze u kompleksnom stanju koje opisuju sintagmom „negdje između“. Pitanje dvostrukog identiteta očigledno prisutno u drugim i trećim generacijama hrvatskih migranata otvara perspektivu novih istraživanja u području transnacionalnih migracija.
Ekonomske, političke i društvene reperkusije na zemlju podrijetla i zemlju odredišta bile su tema prvog panela drugog dana konferencije koji je otvorila Sara Žerić s Instituta za proučavanje Istočne i Jugoistočne Europe (IOS) u Regensburgu. Ona je govorila o povratnim migracijama s naglaskom na Hrvate iz Imotske krajine. U drugom panelu program Biram Hrvatsku predstavila je Caroline Hornstein-Tomić s Instituta Ivo Pilar koji je bio suorganizator konferencije, a posljednje izlaganje održao je Ulf Brunnbauer s IOS-a na temu Propale nade? Politika i iskustva povratnika u vrijeme socijalizma.
800 - 7. studenoga 2024. | Arhiva
Klikni za povratak