Vijenac 800

Glazba

Zbor HRT-a otvorio novu sezonu ciklusa Sfumato izvedbom antologijskog ostvarenja Borisa Papandopula pod vodstvom Tomislava Fačinija

Hrvatska misa to zaslužuje

Piše Borko Špoljarić

„Repertoarno djelo... To bi Papandopulova Hrvatska misa morala biti Zboru HRT-a.“ Tim riječima maestro Tomislav Fačini započeo je bilješku koja je objavljena unutar diskografskog izdanja u nakladi HRT-a, na kojemu je 2022. Zbor HRT-a pod njegovim vodstvom trajno zabilježio Hrvatsku misu Borisa Papandopula. „Nešto što se jednom probom može obnoviti i izvesti u bilo kojoj prigodi.“ Must have na repertoaru. Poput jela koje se nikad ne skida s jelovnika. Antologijsko ostvarenje oratorijske glazbe koje jedini hrvatski profesionalni vokalni ansambl, dakle Zbor HRT-a, „jednostavno mora“ imati na meniju.


Zbor HRT-a uz maestra Tomislava Fačinija i soliste u izvedbi
Papandopulove Hrvatske mise u Laubi / Simio Jasenko Rasol / HRT

A ideja se od 2021. pretvarala u stvarnost. Dubrovnik, Zadar, Osor, potom Zagreb, Sarajevo, Split, Šibenik, Rijeka, Slavonski Brod... Tijekom tri godine Hrvatska misa u izvedbi Zbora HRT-a, u dvanaestak prigoda, proputovala je ne samo Hrvatskom, nego je prešla i granice naše domovine. Dvanaest izvedbi možda ne izgleda puno. No kulturološki gledano, za nas je to itekako velika stvar. Reprezentativno diskografsko izdanje, pak, odnijelo je za 2022. najprestižniju nagradu Porin u kategoriji klasične glazbe, onu za najbolji album, kao i onu za najbolju produkciju (Vjekoslav Nježić). Neposredno nakon recentne zagrebačke izvedbe 15. listopada u Laubi, Hrvatska misa zaživjela je 18. listopada i u novootvorenoj Dvorani Franjo Krežma u Osijeku. Solističke dionice u obje prigode tumačili su Marija Kuhar Šoša, sopran, Martina Gojčeta Silić, mezzosopran, Roko Radovan, tenor, i Robert Kolar, bariton.

Posrijedi je, kako ističu s HRT-a, jedan od trenutačno najdugovječnijih kontinuiranih projekata njihova zbora. Imamo li u vidu vijest da se nova izvedba Hrvatske mise u proljeće planira u Beogradu, projekt je to koji, očigledno, nije završen. Niti bi, prema Fačinijevim riječima, takav ikad trebao biti. Zaključen. Njime je otvorena nova faza u dugogodišnjem procesu revitalizacije i novoga života Papandopulove partiture, koja je počela početkom 1990-ih i u valovima se događala do današnjih dana, što Papandopulova partitura, zbog svega što nam daruje, svakako i zaslužuje.

I što se, nakon svega, zbilo? Sve su stvari, reklo bi se, sjele na svoje mjesto. Zbor HRT-a Hrvatsku misu predstavio je s razumijevanjem koje sugerira da su je članovi ansambla prihvatili kao svojinu. Dijelom repertoara. Zbor je pritom pokazao novu razinu angažmana, pokretljivosti i dijalogiziranja između dionica te komunikacije sa solistima, dinamičkog nijansiranja i vitalnosti izvedbe. A glazba? Ona se rastvorila u svoj svojoj punini, bogatstvu glazbenih misli i plastičnosti sloga, slojevitosti glazbenih struktura, dubini i snazi umjetničke poruke. Hrvatska misa partitura je koja puno traži, ali puno i daje. U odnosu na kapacitete s kojima trenutačno raspolažemo, izvedba je potvrdila veličajnost Papandopulova remek-djela. I svoju ljepotu. A ona, ta veličajnost, pa i ta obilata ljepota potvrdile su se, pak, kroz misao kako one niti nisu toliko u broju decibela, nego su više u načinu na koji je djelo sazdano, zamahu kojim je domišljeno, uzbudljivom unutarnjem životu i bezbroju glazbenih nijansi kojima ova skladba i dalje zapanjuje.

Na kraju svega, ostaje publika. I ono nešto treperavo u prostoru nakon izvedbe. A publika? Publika je u ispunjenoj Laubi pljeskala i pozdravljala izvedbu, zahvaljujući dugo na onome što je primila.

Na pitanje što dalje s Hrvatskom misom, odgovor je: nastaviti je izvoditi. U Beogradu, kao i u Münchenu, gdje će maestro Ivan Repušić 1. veljače naredne godine predvoditi izvedbu Hrvatske mise uz dobro nam poznati Zbor Bavarskog radija. U Bavarsku će zbog toga i maestro Fačini koji će svojim iskustvom pomoći u pripremi.

Hrvatska misa na putu repertoarnosti. Zato što Hrvatska misa to zaslužuje.

Vijenac 800

800 - 7. studenoga 2024. | Arhiva

Klikni za povratak