Vijenac 800

Hrvati izvan domovine

O HRVATSKOJ KNJIŽEVNOSTI U PAMPLONI

Hrvatska književnost u Španjolskoj još je uvijek nepoznanica

Piše Željka Lovrenčić

Jedna od zadaća Ministarstva vanjskih i europskih poslova RH je i kulturna promidžba Hrvatske kroz razne projekte koji je povezuju s drugim državama.

U okviru te promidžbe na poziv Veleposlanstva RH u Španjolskoj gostovala sam u Madridu i Pamploni. U jednoj od najstarijih španjolskih kulturnih institucija Nuevo Casino Principal u središtu Pamplone na španjolskom sam jeziku održala predavanje Suvremena hrvatska književnost i hrvatsko-španjolske veze kroz književne prijevode. Nuevo Casino Principal osnovan je 1856. i u njemu se svakodnevno održavaju razni kulturni događaji.

Predavanje je, uz Veleposlanstva RH u Madridu i naš počasni konzulat u Pamploni, organizirala i kulturna udruga Ateneo Navarro, a potaknule su ga veleposlanica RH u Španjolskoj Nj. E. Nives Malenica i počasna hrvatska konzulica u Pamploni Elica Brajnović de Leahy. U hrvatskom veleposlanstvu u Madridu održan je radni sastanak s veleposlanicom Nives Malenica i diplomatskom savjetnicom Danielom Lučev te s ministrom savjetnikom Ivanom Salopekom  i konzulom Denisom Karakašem. Svi oni rade na promidžbi hrvatske kulture u toj zemlji, doprinoseći zajedničkom cilju sviju nas: da spoznaja o hrvatskoj bogatoj kulturi dopre do što više ljudi.


Denis Karakaš, Željka Lovrenčić, Daniela Lučev i Ivan Salopek / Izvor DHK

U Pamploni sam se sastala s Elicom Brajnović i njezinom sestrom Olgom, kćerima hrvatskog iseljenika Luke Brajnovića koji je živio u tome gradu i u njemu ostavio snažan trag.

U publici su na predavanju među ostalima, bili Daniela Lučev, Olga Brajnović te književnici José Luis Allo Falces, Javier Asiain i Begoña Pro. Pozdravni govor održala je književnica Regina Salcedo, a uvodno slovo Elica Brajnović.

U svom sam izlaganju napravila presjek hrvatske književnosti od 1930-ih do danas, spomenuvši i društvene okolnosti u kojima se razvijala. U uvodnome dijelu obuhvatila sam razdoblje od 1929. do 1952. te istaknula književni rad Miroslava Krleže i njegovu ulogu u hrvatskoj književnosti. Spomenula sam Dragutina Tadijanovića, Tina Ujevića i Dobrišu Cesarića, govorila o književnosti koja se pisala od 1952. do 1969, o krugovašima i njihovoj kozmopolitskoj orijentaciji, o poeziji, prozi i drami koje su se pisale 1950-ih i 1960-ih, o pjesnicima okupljenima oko časopisa Razlog, istaknutim književnicima Slavku Mihaliću i Ivanu Slamningu, o tzv. prozi u trapericama. Vezano uz temu postmodernizma i suvremene književnosti, nakon objašnjenja društvenih okolnosti 1970-ih, istaknula sam osnovna obilježja književnih procesa te spomenula hrvatske fantastičare, pjesnike Dragu Štambuka i Dražena Katunarića, suvremene trendove u hrvatskoj književnosti te književnost koja se pisala tijekom Domovinskog rata. Istaknula sam i važnost naše iseljeničke književnosti te časopisa Hrvatska revija.

Govorila sam o hrvatsko-španjolskim književnim vezama te o prijevodima mnogih djela značajnih španjolskih književnika u Hrvatskoj – od Cervantesa i Don Quijotea, Queveda i njegovih Snoviđenja u izvrsnom prijevodu Karla Budora pa do modernih španjolskih autora.

Zanimanje je izazvalo šezdesetak naslovnica knjiga koje sam prevela ili napisala. Na predavanju sam predstavila djela španjolskih i hispanoameričkih autora poput španjolskih klasika Miguela de Cervantesa i Benita Péreza Galdósa, kultnih latinskoameričkih pisaca Juana Rulfa, Aleja Carpentiera, Ernesta Sábata i Carlosa Fuentesa te suvremenih španjolskih i latinskoameričkih književnika kao što su Cristina Fallarás i Miguel Aranguren ili Kolumbijci Héctor Abad Faciolince i Laura Restrepo. Spomenula sam i hrvatske književnike čija su djela u mom prijevodu objelodanjena u Španjolskoj i pojedinim zemljama Latinske Amerike: Dragutina Tadijanovića, Zvonimira Baloga, Dražena Katunarića, Miru Gavrana, Dragu Štambuka, Davora Velnića, Peru Pavlovića te razne pjesničke panorame…

Publiku je zanimala uloga Društva hrvatskih književnika u hrvatskoj kulturi, moji najnoviji prijevodi i posebno zanimanje za opus Pabla Nerude, odnos među prevoditeljima s istog jezika… Iz postavljenih se pitanja vidjelo da je, usprkos sve većem broju prevedenih knjiga i čestim gostovanjima naših autora u Španjolskoj, hrvatska književnost još uvijek nepoznanica, ali i da izaziva znatno zanimanje.

Budući da sam boravila u Pamploni u kojoj je vrlo uspješno djelovao Luka Brajnović (Kotor, 1919–Pamplona, 2001), dodala bih nekoliko riječi o njemu. On je 1948. s putovnicom Međunarodnoga crvenog križa kao izbjeglica došao u Španjolsku gdje je proveo ostatak života. U knjizi Despedidas y Encuentros: memorias de la guerra y el exilio objavljenoj u toj zemlji 2002. i prevedenoj u Hrvatskoj 2019. pod naslovom Oproštaji i susreti: sjećanja iz rata i izgnanstva (prijevod Željka Lovrenčić) opisuje svoj život i novinarski rad prije i tijekom Drugoga svjetskog rata, boravak prvo u talijanskom, a zatim partizanskom zarobljeništvu, bijeg iz Jugoslavije i život u emigraciji. Bio je oženjen Anom Tijan, sestrom Pavla Tijana koji je također uspješno djelovao u Španjolskoj, s kojom se vjenčao 1943. godine. Sa suprugom i kćerkom Elicom ponovo se susreo 1956, dvanaest godina nakon odlaska iz Jugoslavije, u Münchenu – one su tada od jugoslavenskih vlasti dobile dopuštenje da odu u posjet obitelji u Njemačkoj. Brajnovićeva knjiga sjećanja prva je knjiga takve vrste objavljena u Španjolskoj.

Sa svojim je šogorom Pavlom Tijanom i Hijacintom Eterovićem Luka Brajnović u Madridu 1949. osnovao časopis na hrvatskom Osoba i duh i počeo objavljivati tekstove u španjolskim časopisima. Pisao je o hrvatskoj, afričkoj i latinoameričkoj književnosti, ali i o totalitarnim režimima u istočnoj Europi.

Naš se novinar vrlo brzo uklopio u španjolske intelektualne i akademske krugove; radio je u listu Diario de Navarra i bio profesor na tamošnjem sveučilištu gdje je predavao novinarsku deontologiju i informacijske znanosti. Od 1997. Sveučilište u Navarri dodjeljuje međunarodnu nagradu za novinarstvo Luka Brajnović.

Olga Brajnović u knjizi Ljubavna i ratna Odiseja: borba mladog hrvatskog para za svoju slobodu opisala je životnu i ljubavnu priču svojih roditelja.

Vijenac 800

800 - 7. studenoga 2024. | Arhiva

Klikni za povratak