Vijenac 800

Književnost

Odjel za kazalište i film Matice hrvatske obilježio 150. godišnjicu rođenja Ivane Brlić-Mažuranić, 23. listopada

Animirani film o Ivani

Piše Lina Kežić

Odjel za kazalište i film Matice hrvatske pridružio se obilježavanju 150. godišnjice rođenja Ivane Brlić-Mažuranić i to projekcijom animiranog filma Šuma Striborova i okruglim stolom o životu i djelu naše znamenite autorice koji je 23. listopada moderirala tajnica Odjela Vesna Muhoberac.


Projekcija i okrugli stol u Matici hrvatskoj / Snimio Mirko Cvjetko / MH

Ivana Brlić-Mažuranić u književnosti se javila početkom 20. stoljeća pripovijetkama i pjesmama za djecu Valjani i nevaljani te poučnim omladinskim štivom Škola i praznici. U tom prvom razdoblju književnog rada objavila je i knjigu pjesama Slike. Prijelomni trenutak u njezinu stvaralaštvu označio je kratki roman Čudnovate zgode šegrta Hlapića iz 1913. Uz to djelo, najvažnijom književnom ostavštinom Ivane Brlić-Mažuranić smatra se knjiga Priče iz davnine, prevedena na mnoge svjetske jezike. Njezini junaci prolaze začaranim šumama, jedre morima, lete među oblacima, tragaju za spasom.

„Oduvijek sam razmišljala da animiram Šumu Striborovu“, kazala je predstavljajući svoj animirani film autorica i redateljica Ana Despot. Sedam minuta njezina filma, nastalog, naglašava, prema Ivani Brlić-Mažuranić, donosi izmijenjenu priču, a autorica na kraju filma kaže „Oprosti mi, Ivana!“. Ana Despot izradila je animiranu sliku, potom je napisala tekst, rimovan, duhovit, šarmantan. Filmu znatno pridonosi odlična glazba skladatelja Darka Hajseka. Glazba je toliko dobra, rekao je dramski umjetnik Dragan Despot, da je film mogao i bez naratora. Dakako, njegov glas i interpretacija čine ovo djelo cjelovitim i privlačnim, osobito mladima koji odrastaju na vizualnoj kulturi.

Reagirajući na film, upravo ti mladi ljudi naglasili su kako im se film sviđa, osobito duhovitost teksta i animacije. A vrsna autorica romana za djecu Sanja Polak kazala je kako je sretna kada je nema mnogo u filmovima i kazališnim predstavama koji nastaju prema njezinim djelima jer tako ostavlja prostor drugim umjetnicima da se izraze. Iz publike je došlo i mišljenje da je dječja književnost gurnuta u stranu, i ako animirani film Ane Despot otvori put prema djeci, bit će to mogućnost da se otvori i put prema Ivaninim tekstovima.

„Ovo je rad koji poštuje tradiciju“, kazao je sveučilišni profesor i filmski kritičar Boško Picula. Podsjetio je na Zagrebačku školu crtanog filma koja 1950-ih donosi estetski avangardni iskorak zaljubljenika u pokretni crtež s novom koncepcijom animiranog filma. Zbog avangarde, sarkazma, humora, reducirane animacije, prema Piculinim riječima, Ana Despot blizu je klasicima Zagrebačke škole koji su obogatili europsku filmsku baštinu i donijeli Hrvatskoj jedinog Oscara. Hrvatska animacija bila je vrhunska, danas je na rubovima. Zbog Anine Šume Striborove, nada se Boško Picula, to se može obnoviti. I filmski redatelj Branko Schmidt iz publike je pohvalio autoricu za nevjerojatnu hrabrost i beskompromisnost u obradi teme.

Obilježavanju obljetnice Ivane Brlić-Mažuranić pridružila se u Matici profesorica hrvatskoga jezika Sanja Miloloža sa svojim kolegama i učenicima OŠ Jure Kaštelana u Zagrebu. Predstavila je spot Vrtlog (Potjeh) grupe Liliems. Svi radovi na temu Potjeha uvršteni su u zbornik Društva profesora hrvatskog jezika Iskrice mašte. Sanja Miloloža predstavila je još jedan zbornik Odjeci Ivanini, na više od 200 stranica, posvećen velikoj obljetnici i nastao u suradnji s OŠ Sračinec i OŠ Ivane Brlić-Mažuranić Virovitica. Naglašava kako je i kviz Tko želi biti Potjehovac, projekt OŠ Jure Kaštelana, pokazao da je Ivana živa, aktualna i zanimljiva i današnjim naraštajima.

O povijesnoj i današnjoj prisutnosti Ivane Brlić-Mažuranić u hrvatskoj književnosti i društvenom životu govorio je sveučilišni profesor i proučavatelj dječje književnosti Berislav Majhut. Danas, kada Ivana jedina od dječjih pisaca ima objavljeno kritičko izdanje sabranih djela, gotovo je nezamislivo da je bila književnica o kojoj se šutjelo. Nakon Drugog svjetskoga rata, iako je vladala nestašica knjiga, pet godina nije objavljivana. A nisu se mogle naći ni preostale knjige koje je ilustrirao Vladimir Kirin, proskribirani autor novčanica u NDH. Bila je nepoželjna autorica, u njezinim knjigama bilo je antikomunističkih redaka, a nije skrivala ni svoj kršćanski svjetonazor. Čak su joj djela preoblikovana po ideološkim pravilima, njezine Priče iz davnine neprestano su izbacivane iz školske lektire. Ni danas, kaže Majhut, najvažnija hrvatska književna nagrada za dječju književnost ne nosi njezino ime.

Ivana Brlić-Mažuranić bila je prva hrvatska akademkinja i četiri je puta nominirana za Nobelovu nagradu za književnost. A najveća je nagrada da su njezina djela čitana te da postaju likovni, literarni, filmski i animirani predlošci učenicima i mladim umjetnicima.

Vijenac 800

800 - 7. studenoga 2024. | Arhiva

Klikni za povratak