Sukobi, osveta i mladi ljudi koji su „u sjeni“ politike oblikovali sajam

Svi koji su posjetili ovogodišnji 76. Međunarodni sajam knjiga u Frankfurtu na Majni s njega su otišli s dva suprotna osjećaja: entuzijazmom i potištenošću.

Entuzijazam zbog činjenice da unatoč silnim tvrdnjama u suprotno, tiskana knjiga još uvijek ima veliku moć i naklonost mnoštva mladih ljudi koji su željni dobrog i zanimljivog štiva i kojima je važan taktilni susret s knjigama. Potištenost jer je i ovaj sajam pokazao kako politika pokušava odigrati važnu ulogu u knjižarskom svijetu. No, dobra književnost funkcionira samo ako odbija bilo kakvo političko upletanje. Tada može preživjeti bez pomoći politike i slobodno disati punim plućima. Vrlo jasno se to pokazalo na primjeru Italije, koja je ove godine bila u fokusu kao počasni gost Sajma knjiga u Frankfurtu. Kulturni sektor trebao bi učiti od pisaca koji su odbili ispruženu ruku politike, nisu dobili pozivnicu svoje države, ali su došli u Frankfurt kako bi prikazali važnost slobode govora i postigli da se njihov glas čuje puno dalje od glasa pisca koji se politici pokorio.

Zaseban paviljon žanra New Adult preplavili su mladi, TikTok zvijezde i influenceri, poznati i kao booktokeri / Snimio Holger Menzel / Sajam knjiga u Frankfurtu

Glas talijanskog novinara i pisca Roberta Saviana, autora romana Falcone i Gomora, snažno je odjeknuo iz bankarske metropole na rijeci Majni. Saviano živi pod policijskom zaštitom otkako je 2006. objavljena njegova Gomora koja razotkriva mafiju i koja je prodana u milijunskim nakladama. Prošle je godine osuđen zbog klevetanja krajnje desne talijanske premijerke Giorgije Meloni. U Frankfurt je došao na poziv svog njemačkog izdavača i požalio se na ograničenja slobode izražavanja u Italiji. Rekao je kako je njegova nazočnost u Frankfurtu za njega „kao osveta“ talijanskoj politici i talijanskoj knjižarskoj delegaciji koja ga nije htjela u Frankfurtu, a kritičari tvrde kako političko upletanje sve više guši kulturne prostore.

U demokraciji nema disidenata

No, ovo nije jedini primjer koji pokazuje kako se sajam suočava s kontroverzama. Prošle godine sa sajma se povuklo nekoliko izdavača iz zemalja s većinski muslimanskim stanovništvom u znak prosvjeda protiv podrške organizatora sajma Izraelu nakon Hamasova napada 7. listopada koji je prouzročio rat u Gazi. Ove je godine pisac i bivši ministar Palestinske samouprave Atef Abu Saif iskoristio tribinu na sajmu kako bi se prisjetio ljudi u pojasu Gaze. U svojoj novoj knjizi Ne gledaj lijevo: dnevnik genocida, koja će 2025. biti objavljena i u njemačkom prijevodu, u formi dnevnika zapisuje svoje dojmove iz rata na Bliskom istoku. Na tribini je kazao kako narod Gaze nije imao nade za budućnost te kako je rat bio dehumanizirajući, a mnogi su Palestinci dan za danom čekali da rat završi. „To je čekanje sa strahom, tjeskobno. Noć znači da si preživio dan. Kad padne noć, čekaš jutro jer to znači da si preživio noć. Nisam pisao o ratu, nego o ljudima u ratu“, rekao je Saif ističući kako Palestina nije Hamas.  

Na štandu Hrvatske predstavljeno je tridesetak hrvatskih nakladnika s više od 30 djela hrvatskih autora / Izvor Trägerin des Friedenspreises

O političkoj situaciji, krizama, demokraciji, slobodi govora i pitanju umire li demokracija u borbi između slobode i sigurnosti, govorili su njemačka ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser i pisac i bivši političar Michel Friedman. Brojni su pisci pomalo ljutito progovarali o ljudima koji nemaju sva ljudska prava, autorima bez slobode govora, disidentima u demokraciji. Ukazivali su na stvarnost koja autorima onemogućuje da progovaraju o situaciji kakva ona jest jer to nije u interesu političkim liderima. Ako se politički lideri „obruše“ na nekog autora, njega se više ne zove na književne festivale, a izdavači se boje objaviti njegova djela. Tad on postaje disident, a u demokraciji nema disidenata, poruka je koju su mnogi pisci odaslali s frankfurtskog sajma knjiga.

Sajam knjiga u vrijeme rata i krize

Suprotno ratu na Bliskom istoku, moglo se primijetiti kako je sve manje novinara i književnika zainteresirano za stanje u Ukrajini i događanja koja je pripremila ta zemlja za ovaj sajam. Dijelom je to razumljivo s obzirom na sve druge sukobe. Ipak, temom rata u Ukrajini i utjecajem na kulturu i slobodu govora pozabavila se dobitnica nagrade za mir 2024. Njemačkog udruženja izdavača i knjižara Anne Applebaum, američko-poljska novinarka i povjesničarka, čija se posljednja knjiga Autocracy Inc. bavi sve većim vezama između autoritarnih država. U svom govoru na dodjeli nagrade za mir, kazala je kako ključnu ulogu u napadu na demokratske strukture ima trenutni režim u Rusiji, koji se bavi provođenjem autoritarne samovoljne vlasti. U početku govora posvetila se sovjetskoj diktaturi, a potom je opisala međunarodnu suradnju između autoritarnih država koje žele uništiti zapadne demokracije. Anne Applebaum održala je važan govor na kraju inače raspravama siromašnog sajma knjiga. Kritizirala je naivni pacifizam i zauzela jasan stav o aktualnim raspravama u Njemačkoj. Kazala je kako po njezinu mišljenju svatko tko poziva na pacifizam i želi Rusiji prepustiti ne samo teritorije, nego i ljude, načela i ideale, nije naučio baš ništa iz povijesti 20. stoljeća. Povijesno-istraživački i publicistički rad Anne Applebaum često se bavi opisivanjem nastanka, strategija i posljedica totalitarne vladavine. Mnogi smatraju kako bi njezin rad trebao dovesti do važnih rasprava u njemačkoj književnoj industriji. No, njemački kritičari u to malo vjeruju i sve glasnije ukazuju kako njemačka književnost sve više postaje „ulizivačka“, a sve se manje bavi raspravama.

Nagrađena američko-poljska novinarka i povjesničarka
Anne Applebaum  / Snimio Marc Jacquemin / Photography

Iako je Anne Applebaum imala nadahnut govor, veću pozornost izazvao je njemački pisac Clemens Meyer koji se u brojnim intervjuima žalio kako njegovo monumentalno djelo Die Projektoren nije nagrađeno Njemačkom nagradom za knjigu. Publika je pozorno slušala Meyerove pomalo grube i vulgarne komentare. On je poručio kako je književnost izgubila emociju, a činjenicu da njegovo djelo od 1050 stranica koje je bilo u konkurenciji za nagradu, nije pobijedilo nazvao je „sramotom za književnost“. Tanka je linija između poraza vrijednog divljenja i opravdane ili neopravdane frustracije.

Iako se glas politike i ove godine najglasnije čuo, na frankfurtskom sajmu knjiga bilo je govora i o obrazovanju, umjetnoj inteligenciji, klimatskim promjenama i mladim ljudima koji su zapravo „u sjeni“ politike oblikovali sajam knjiga. Događanja i potpisivanja knjiga posjetilo je oko 230.000 posjetitelja, među kojima je bilo najviše mladih, unatoč tomu što je ove godine bio ograničen broj ulaznica dostupnih za subotu, uobičajeno najprometniji dan sajma.

Izdavači ne kriju zadovoljstvo žanrom New Adult koji već nekoliko godina doživljava procvat. Riječ je o romantičnim ili fantastičnim ljubavnim pričama koje uglavnom čitaju i kupuju mlade djevojke. To znači da donose vrlo dobru prodaju knjižarstvu pa su se organizatori potrudili istaknuti taj žanr dodijelivši mu poseban paviljon koji su mladi ljudi preplavili. Stigle su TikTok zvijezde i influenceri, poznati i kao booktokeri. Booktokeri predstavljaju svoje omiljene knjige na platformi TikTok, recenziraju nova izdanja i tako privlače mlađe generacije čitatelja. Mnogi priznaju kako su zanimanje za književnost prvi put razvili upravo preko TikToka. Snaga BookTok zajednice zapravo leži u njezinoj koheziji i načinu na koji reinterpretira i distribuira literaturu pa nije čudo što je izdavači smatraju važnom u knjižarskom svijetu.   

Hrvatska u Frankfutu

Među zemljama koje opravdano mogu biti zadovoljne nastupom na sajmu knjiga je i Hrvatska. Ostvareni su brojni kontakti, sklopljeni unosni poslovi, prodana autorska prava, interakcija s posjetiteljima je ostvarena. Posebna pozornost usmjerena je produkciji domaćih autora, a oni koji su željeli i žele imati knjigu hrvatskog autora mogu je naručiti preko webshopa, online kupnje koju je osmislila Zajednica nakladnika i knjižara Hrvatske pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (ZNK HGK), koja je i organizator hrvatskog nastupa na ovogodišnjem sajmu knjiga. Uspješan nastup imali su nakladnici Sandorfa i Javne ustanove Nacionalni park Mljet Ivan Sršen i Margarita Polzer koji su predstavili književnu rezidenciju Ulysses’ Shelter (Odisejevo utočište) na Mljetu, kao i Fraktura koja je u Frankfurt dovela Ivanu Šojat s romanom Unterstadt i Nebojšu Lujanovića s njegovim djelom Oblak boje kože.

Tridesetak hrvatskih nakladnika izložilo je više od 30 djela hrvatskih autora, a Nikica Micevski (ZNK HGK) ističe kako ove godine po prvi put imaju osjećaj da se sajam vraća onakvoj atmosferi kakva je vladala prije nekoliko godina. Sve je više stranih izdavača koji su zainteresirani za hrvatske autore. Potvrđuje to i Kašmir Huseinović, izdavač dječjih knjiga koji već 15 godina izlaže u 3. paviljonu sajma. Interes za hrvatske naslove dječje literature, prema njegovom iskustvu, najviše su iskazali izdavači iz azijskih i latinoameričkih zemalja.

Idući, 77. Međunarodni sajam knjiga u Frankfurtu već se priprema, a počasni gost sajma 2025. bit će otočna država Filipini pod motom „Mašta nadahnjuje zrak“.