Podsjetnik na opasnost atomskog oružja

Japansku organizaciju Nihon Hidankyo osnovali su preživjeli iz Hirošime i Nagasakija – i od tada vodi kampanju za nuklearno razoružanje, a ove su godine dobili Nobelovu nagradu za mir. Organizacija je nagrađena zbog svoje predanosti svijetu bez nuklearnog oružja. Jørgen Watne Frydnes, predsjednik norveškog Nobelova komiteta, rekao je da je veto na korištenje nuklearnog oružja pod pritiskom. Prema njegovim riječima, Nobelov odbor želi „odati počast svim preživjelima koji su, unatoč fizičkoj patnji i bolnim sjećanjima, odlučili iskoristiti svoja iskustva kako bi njegovali nadu i predanost miru“. Nihon Hidankyo osnovali su preživjeli nakon američkog atomskog bombardiranja Hirošime i Nagasakija. U Japanu ih zovu i hibakuša. Procjenjuje se da je više od 200.000 ljudi umrlo izravno ili od posljedica atomskog bombardiranja 6. i 9. kolovoza 1945. Predsjedavajući Tomoyuki Mimaki, koji je prilikom objave bio u gradskoj vijećnici u Hirošimi, klicao je sa suzama u očima kad je primio vijest o nagradi. Nagrada je dodijeljena u iznosu od jedanaest milijuna švedskih kruna (oko 967.000 eura).

Hibakuša, koji je preživio atomsko bombardiranje Nagasakija, govori mladima / Ill. Niklas Elmehed
© Nobel Prize Outreach

U vrijeme rata na Bliskom istoku, rata u Ukrajini i desetaka drugih sukoba, ove godine nije bilo jasnog favorita za Nobelovu nagradu za mir. Ovaj put nominirano je ukupno 286 kandidata, od čega 197 osoba i 89 organizacija, što je znatno manje nego prethodnih godina. Imena kandidata tradicionalno se drže u tajnosti. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, kinesko-ujgurski kritičar vlade Ilham Tohti i čelnica bjeloruske oporbe Svetlana Tičanovskaja bili su pri vrhu liste favorita. Slijedile su ih države Irska, Norveška i Španjolska zbog koordiniranog priznanja države Palestine. Nekoliko organizacija koje su aktivne na Bliskom istoku također su se smatrale mogućim kandidatima, isto su tako glavni tajnik UN-a António Guterres i Međunarodni sud pravde u Haagu bili među favoritima.

Ova je nagrada važan signal i ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, posebno u vremenima kada agresivne sile prijete ponovnom uporabom nuklearnog oružja. Mir znači da takvo oružje nikada neće biti korišteno, a Rusija je više puta prijetila uporabom nuklearnog oružja od početka svog agresorskog rata protiv Ukrajine. Prema Povjerenstvu UN-a za ljudska prava, nagrada je „priznanje važnosti lokalnih pokreta, a posebno preživjelih koji su žrtve užasnih kršenja ljudskih prava, za njihov neumoran i uporan rad, često daleko od svjetla reflektora, bez puno priznanja, s mnogima preprekama, a ne uvijek s enormnom količinom resursa“. Izbor Nihon Hidankyoa uspješan je iz tri razloga. S jedne strane fokus će doista biti na ljudskom utjecaju uporabe nuklearnog oružja, a s druge će se pozornost staviti na aktualne međunarodne odnose i napetosti. Treći aspekt je 80. obljetnica atomskih bombi bačenih na Hirošimu i Nagasaki koja se obilježava sljedeće godine. To također znači da smo uspjeli ne koristiti nuklearno oružje gotovo 80 godina. Istodobno, čini se da dogovor neuporabe nuklearnog oružja sve više nestaje. Ovi povijesni svjedoci, prema Nobelovu odboru, pomogli su stvoriti i konsolidirati široko rasprostranjeno protivljenje nuklearnom oružju diljem svijeta oslanjajući se na osobne priče, stvarajući obrazovne kampanje temeljene na vlastitim iskustvima i snažno upozoravajući na širenje i upotrebu nuklearnog oružja.

Od 1901. godine dodijeljeno je 105 Nobelovih nagrada za mir za 142 laureata, uključujući 111 pojedinaca i 31 organizaciju. Međunarodni odbor Crvenog križa dobio je nagradu tri puta (1917, 1944. i 1963), a Visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za izbjeglice dva puta (1954. i 1981). Sedamdeset Nobelovih nagrada za mir otišlo je jednom laureatu, 31 nagrada dvojici, a u tri slučaja nagrada je dodijeljena trojici laureata. Ceremonija dodjele nagrada obustavljena je nekoliko puta, npr. od 1914. do 1916. i od 1939. do 1943. godine. Najmlađa dobitnica bila je 2014. pakistanska aktivistica za prava djece Malala Yousafzai sa 17 godina, a najstariji Jozef Rotblat s 87 godina. Do danas je 19 žena dobilo Nobelovu nagradu za mir. Prva je bila Bertha von Suttner 1905. godine, a posljednja do danas bila je iranska aktivistica za ljudska prava Narges Mohammadi prošle godine. Petero dobitnika nagrada bilo je u zatvoru ili u kućnom pritvoru u vrijeme dodjele nagrada. Uz Narges Mohammadi, to su Ales Bialiatski (2022), Liu Xiabo (2010), Aung San Suu Kyi (1991) i Carl von Ossietzky (1935).