Mostovi prema budućnosti izgrađeni od riječi

U sklopu obilježavanja 70. obljetnice svojega djelovanja Ogranak Matice hrvatske u Dubrovniku organizirao je književno-kulturni festival Grad od riječi, koji se održavao od 10. do 12. listopada u prvoj lađi Lazareta.

Kroz povijest je bilo izazovnih trenutaka, no Ogranak Matice hrvatske u Dubrovniku uvijek je okupljao mlade književne i znanstvene talente, s posebnim naglaskom na svoju prepoznatljivu izdavačku djelatnost, rekla je na otvaranju Festivala moderatorica Mia Medvidović. Zamjenica gradonačelnika grada Dubrovnika Jelka Tepšić naglasila je važan doprinos Ogranka u očuvanju hrvatske baštine i pisane riječi, kako u Dubrovniku tako i izvan granica Hrvatske. Istaknula je značenje ovakvih manifestacija u podizanju svijesti o važnosti pisane riječi te izrazila nadu da će 70 godina djelovanja Ogranka poslužiti kao dodatna motivacija za buduće projekte.

Festival je okupio brojnu publiku / Snimio Oleg Tošović

Članica Glavnog odbora Matice hrvatske Slavica Stojan naglasila je da je Dubrovnik uvijek bio snaga i inspiracija u očuvanju hrvatskog identiteta. Pohvalila je zajedništvo među ograncima Matice hrvatske opisujući ga kao čvrst zagrljaj koji pruža potporu i ohrabruje.

Snaga riječi i uloga kulture

Predsjednica dubrovačkog ogranka Matice hrvatske Ivana Grkeš izrazila je zadovoljstvo što može otvoriti prvi festival Grad od riječi upravo u godini kada Dubrovnik obilježava 45. obljetnicu upisa povijesne jezgre na UNESCO-ov popis svjetske baštine. Spomenula je važnost očuvanja nasljeđa prethodnika i naglasila važnost gradnje mostova prema budućnosti. Festivalom se želi naglasiti snaga pisane i izgovorene riječi te uloga kulture u oblikovanju društva. Cilj je da Grad od riječi postane tradicionalni događaj kojem se vesele sve generacije Dubrovčana.

Posebno je zahvalila Moniki Grdiša Asić, članici predsjedništva dubrovačkog ogranka, Andrei Oberan, članici dubrovačkog ogranka, i Ani Rajić, voditeljici dubrovačkog ogranka na pomoći u organizaciji festivala. Na otvorenju su uručene zahvalnice za dugogodišnju suradnju i potporu, a primili su ih: Nikolina Pozniak (Ministarstvo kulture i medija), Danijela Glavić Miletić (Dubrovačko-neretvanska županija), Jelka Tepšić (Grad Dubrovnik), mons. Roko Glasnović (Dubrovačka biskupija), Slavica Stojan (Matica hrvatska), Vesna Miović (Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku), Mato Brautović (Sveučilište u Dubrovniku)  i Lucija Bjelokosić (Dubrovačke knjižnice Dubrovnik).

Bošković i Držić za nove generacije

Nakon otvaranja predstavljena je knjiga Ruđer Bošković – znanstvenik, književnik i diplomat autora Stipe Kutleše. O knjizi je uz autora govorio i recenzent Marito Mihovil Letica, koji je podsjetio na Boškovićevu svestranost i genijalnost, naglašavajući njegovu filozofiju prirode i znanstvena postignuća koja su nadmašila njegovu epohu. Kutleša je zaključio da Bošković još uvijek inspirira te da zaslužuje poštovanje ne samo u Dubrovniku, već i među svim Hrvatima.

Drugog dana festivala program započeo je predavanjem Mate Brautovića sa Sveučilišta u Dubrovniku Medijska pismenost i kultura: Knjige, informacije i identitet. Predavač je istaknuo važnost medijske pismenosti kao ključnog alata za očuvanje kulturnog identiteta i borbu protiv širenja dezinformacija. Kultura oblikuje našu percepciju medijskih poruka i omogućuje razlikovanje autentičnih kulturnih sadržaja od površnih prikaza, poručio je naglasivši pritom i ulogu knjiga u očuvanju identiteta.

Dubrovački muzeji održali su predavanje Brodovi na fotografijama i razglednicama od sredine 19. do sredine 20. stoljeća koje su vodili Ljerka Dunatov i Dino Lokas. Kroz bogatu zbirku radova posjetitelji su imali priliku doživjeti povijest pomorstva kroz slike i razglednice. Predstavljena je i zbirka Moje Konavle – stare fotografije iz privatnih zbirki. Viša kustosica Barbara Margaretić govorila je o jedinstvenim starim fotografijama koje je prikupila Katica Radić, nudeći uvid u povijest i tradiciju Konavala.

Predsjednica OMH u Dubrovniku Ivana Grkeš i Nikolina Pozniak iz Ministarstva kulture i medija RH / Snimio Oleg Tošović

Dom Marina Držića predstavio je strip-izdanja Držićevih komedija Novela od Stanca i Dundo Maroje, kao i englesko izdanje Old Stan or A Fool Fooled. Predstavljanje su vodili kustosica Valerija Jurjević i ravnatelj Nikša Matić, a posjetitelji su saznali više o inovativnom pristupu kojim se Držićevo djelo približava novim generacijama, posebice kroz obrazovnu vrijednost stripa, koji se već koristi u školskim udžbenicima.

Na Poetskom podnevu nastupili su učenici dubrovačkih gimnazija. Glazbeni dio otvorile su učenice Klasične gimnazije Ines Jerković, Eva Baletić i Matea Karač koje su izvele Oliverovu Cesaricu, uz pratnju Tare Petrokov na gitari. Djevojke su izvele i Hvalospjev ljubavi, a Ines Jerković pratila ih je na klavijaturama. Recitatori iz triju dubrovačkih gimnazija (Opće, Privatne i Biskupijske klasične gimnazije) kazivali su pjesme Luka Paljetka, Dragutina Tadijanovića, Ivana Gundulića, Vladimira Nazora, Danijela Dragojevića, Stjepana Lice i Wisławe Szymborske.

Na kraju jutarnjeg dijela programa, Čitalački klub Sveučilišta u Dubrovniku organizirao je književni kviz pod nazivom KNJIZ, koji je na interaktivan način testirao znanje o književnosti. Sudionici su uživali u izazovu, a tri grupe s najviše bodova nagrađene su posebnim nagradama Sveučilišta.

Zajedništvo ogranaka
Matice hrvatske

Popodnevni dio programa otvorila je Renata Husinec, predsjednica Ogranka MH u Križevcima, s predavanjem Riječ u križevačkom Ogranku Matice hrvatske i križevačko-dubrovačkim vezama. Tijekom predavanja istaknula je značajnu povezanost između Križevaca i Dubrovnika, naglašavajući zajednički prostor, bogatu kršćansku baštinu i važnost hrvatske kulture. Govoreći o velikim književnicima poput Marina Držića, Ivana Gundulića i Iva Vojnovića, naglasila je da je potonji tijekom svog petogodišnjeg službovanja u Križevcima stvorio značajna djela, uključujući roman Ksanta i dramu Psyche. Posebno zanimljiv aspekt predavanja bio je fokus na Vojnovićeve ljubavne veze, koje su inspirirale njegovo stvaralaštvo, s naglaskom na romansu s Olgom pl. Kiepach i planirano vjenčanje s Martom Locatelli.

Ogranak Matice hrvatske u Grudama predstavio je svoj godišnjak Susreti 17 (2023) pod uredništvom Marija Bušića, koji sadrži radove brojnih suradnika, uključujući učenike osnovnih i srednjih škola općine Grude, te knjigu pjesama Domosnovlje u verigama (2023), posvećenu Zvonku Bušiću Taiku (prir. Mladen Vuković, izd. OMH u Grudama i OMH u Imotskom), koja sadrži domoljubne pjesme i tekstove.

Marija Mihaliček, predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Boki kotorskoj, predstavila je pet izdanja Ogranka: knjige Crkva sv. Ivana u sakralnoj baštini Prčanja i Olujni kompas Željka Brguljana, Bokeški ljetopis 4, zbornik sa znanstvene konferencije Isprepleteni identiteti: Kotor, Dubrovnik i njihovo zaleđe u višestoljetnoj perspektivi, Muljanski kantual don Roberta Tonsatija i Kotorski zbornik, časopis za promociju kulturne, povijesne i prirodne baštine Boke kotorske.

Ogranak Matice hrvatske u Vukovaru predstavio je dva značajna izdanja. Petar Elez predstavio je svoju knjigu Duh i voda podijelivši promišljanja i inspiracije koje su ga vodile tijekom stvaranja zbirke te je posjetiteljima pročitao nekoliko pjesama. Dubravko Duić Dunja, ilustrator knjiga i pjesnik, predstavio je svoju knjigu Tu gdje Slavonija namiguje na Srijem.

Rade Kaštropil, bivši predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Blatu, predstavio je četiri naslova koja istražuju bogatu kulturnu i povijesnu baštinu Blata. Njegova knjiga Blatska trpeza nudi jedinstven uvid u tradicionalna jela, slastice i običaje blatskog kraja. Zapisi o pasanim brimenima i čejadima Franka Burmasa sadrže memoarske zapise na lokalnom govoru, čuvajući sjećanja na prošlost i svakodnevni život Blata. Župa Blato u Vizitacijama papinskih vizitatora i korčulanskih biskupa 1560. – 1830. don Bože Baničevića prikazuje povijesni i vjerski razvoj Blata kroz više od dva stoljeća. Predstavljena je i zbirka Pejzaž moje duše Milenke Sardelić.

Član predsjedništva Ogranka MH u Metkoviću Nikola Nogolica, profesor filozofije i komparativne književnosti i umirovljeni brigadir Hrvatske vojske, predstavio je naslov Matice, parice i mrtvar župe Sv. Ilije proroka u Metkoviću 1710. – 1835. autora don Mata Brečića. Ova važna publikacija rezultat je istraživanja najstarijih matičnih knjiga rodne župe don Mate Brečića i donosi ključne informacije o povijesti Metkovića. Autor se fokusira na tzv. Male matice, paricu i mrtvar župe, nudeći dragocjene podatke o stanovništvu, povijesnim događajima, svećeničkim službama, kao i osobnim podacima kao što su imena, prezimena, kumovi i zanimanja. Ova knjiga značajno doprinosi istraživanju povijesti Metkovića i razumijevanju lokalne kulturne baštine.

Glazbeni obol festivalu dali su lokalni tradicijski glazbenici / Snimio Oleg Tošović

Dubrovnik je od 10. do 12. listopada bio središte književnog života Hrvatske / Snimio Zvonimir Barisin / PIXSELL

Trećeg dana festivala u jutarnjem dijelu programa održano je predstavljanje slikovnice Mala medicina autorice Darije Ostojić i izvršne urednice Misijane Brkić Milinković. Autorica na jedinstven način približava medicinske pojmove djeci, a knjiga je nastala kao rezultat višegodišnjeg rada autorice na pisanju edukativnih članaka za časopis Cvitak, koji su uobličeni u slikovnici. Nakon predstavljanja, mali posjetitelji sudjelovali su u radionici izrade straničnika, koju je vodila Monika Grdiša Asić. Knjiga je obogaćena ilustracijama doktorice Monike Galić, a dizajn potpisuje Kristian Ćupurdija. Ovaj projekt nastao je uz mnogo truda i timskog rada s ciljem da djeci uljepša učenje, probudi njihovu znatiželju i potakne ih na daljnje istraživanje svijeta oko sebe i u sebi. Ova slikovnica predstavlja izvrstan način da se djeci kroz zanimljive i poučne priče približe teme iz svijeta medicine, čime se istovremeno potiče njihova ljubav prema učenju. 

Kreativna radonica crtanja mačaka za najmlađe / Snimio Marko Asić

Nakon radionice, autor i ilustrator Igor Jurilj i predsjednica Ogranka Ivana Grkeš predstavili su slikovnicu Baby Lasagna i mačak Stipe – Veliko prijateljstvo. Otkrio je kako je ova šarmantna priča nastala spontano – tijekom razgovora s Markom Purišićem. Slikovnica prati avanture Baby Lasagne i njegovog mačka Stipe, čiji sukob s čipkom na kauču rezultira hit pjesmom Rim Tim Tagi Dim, koja ih vodi od Dore sve do Eurosonga. Mali posjetitelji imali su priliku razgovarati s autorom o vlastitim ljubimcima, a nakon predstavljanja slikovnice sudjelovali su u kreativnoj radionici crtanja mačaka. Slikovnica je već osvojila srca ljubitelja mačaka i glazbe diljem zemlje, a sada i dubrovačke mališane. / Snimio Marko Asić

Izazovi s kojima se susreću izdavači

Popodnevni dio programa zadnjeg dana Festivala bio je ispunjen različitim događanjima. Predsjednik Društva dubrovačkih pisaca Boris Njavro i tajnik Vinko Rožić održali su predavanje o izazovima s kojima se susreće izdavaštvo u Dubrovniku. Njavro se osvrnuo na ključne izazove s kojima se suočavaju nakladnici u Dubrovniku. Društvo dubrovačkih pisaca, osnovano 2009, do danas je izdalo oko 100 knjiga, uglavnom djela dubrovačkih autora. Iako je u gradu prisutno nekoliko ozbiljnih izdavača, Njavro je istaknuo da je najveći problem nedostatak medijske pozornosti. Na predavanju je naglašeno kako autorima u manjim sredinama nedostaje podrška koja postoji u većim gradovima poput Zagreba, gdje mediji redovito prate i promoviraju autore. Lokalni izdavači također se suočavaju s financijskim izazovima, a jedan od glavnih problema je i suradnja s tiskarama. Zbog visokih troškova tiska, Društvo dubrovačkih pisaca odlučilo je tiskati svoje knjige u Poljskoj, gdje su cijene povoljnije nego kod domaćih tiskara. Njavro je također pohvalio podršku lokalnih institucija, poput Narodne knjižnice, koja im je uvijek izlazila u susret u organizaciji događanja. Izdavački posao u Dubrovniku opisao je kao težak, gotovo „rudarski“, ističući da bez strasti prema knjigama ovaj posao ne bi bio održiv. Na kraju predavanja, Vinko Rožić osvrnuo se na važnost poštovanja autorovih želja prilikom dizajniranja knjige te je pohvalio visoku kvalitetu pojedinih naslova koje je Društvo izdalo, napominjući da je suradnja s tiskarama ključno pitanje kada se radi o kvaliteti konačnog proizvoda.

Čuvari dubrovačke baštine

Tina Di Reda, konzervatorica i restauratorica u Znanstvenoj knjižnici Dubrovnik, održala je predavanje o Dubrovačkim knjižnicama, s posebnim naglaskom na Znanstvenu knjižnicu Dubrovnik i njezine vrijedne zbirke. U svom izlaganju, Tina Di Reda predstavila je bogatstvo lokalnih i nacionalnih povijesno-kulturnih zbirki koje se čuvaju u palači Bassegli-Kaboga. Nakon uvodnog pregleda knjižničnog fonda, naglasila je važnost očuvanja tih zbirki, kao i rad Odjela zaštite i restauracije građe, koji je započeo s radom krajem 2008. Predavanje je obuhvatilo konkretne konzervatorsko-restauratorske projekte, s posebnim osvrtom na odabrane projekte restauracije koji čuvaju kulturnu baštinu Dubrovnika.

Promocija Male medicine OMH u Mostaru: D. Ostojić i M. Brkić Milinković  / Snimio Marko Asić

U okviru kulturnog programa Ogranka Matice hrvatske u Dubrovniku, povjesničar umjetnosti i član uredništva časopisa Dubrovnik Ivan Viđen održao je predavanje Od ogranka do Matice i obratno – povijest, struktura i djelatnost Matice hrvatske u Dubrovniku od 1954. do 2000. Viđen je pružio uvid u strukturu i djelovanje Matice kroz različite povijesne periode, ističući njezino značenje za očuvanje kulturne baštine i promociju dubrovačkih književnika te njezinu snažnu povezanost s gradom.

Festivalom se želi naglasiti snaga pisane i izgovorene riječi te uloga kulture u oblikovanju društva

Od prvog dana Matica je bila usko povezana s Dubrovnikom i njegovim kulturnim nasljeđem. Već prva knjiga koju je Matica tiskala bila je Gundulićev Osman 1843, što nije bilo slučajno s obzirom na važnost dubrovačkog književnog jezika za Ilirce i hrvatski narodni preporod. Viđen je istaknuo kako je Matica hrvatska od samih početaka promicala tiskanje starih dubrovačkih pjesnika, kao i narodnih pjesama. Matica je širila svoje djelovanje kroz povjerenike, a među najvažnijima u Dubrovniku bio je Dragutin Pretner. Posebno se osvrnuo na razdoblje između dvaju svjetskih ratova, kada je osnovan pododbor Matice u Dubrovniku 1937, na čelu s Ernestom Katićem. Nakon Drugog svjetskog rata, rad Matice bio je suspendiran, ali je obnovljen 1954, kada je Dubrovnik ponovno postao važan centar kulturnih aktivnosti, osobito kroz časopis Dubrovnik, koji je prvi put tiskan 1955. Matica je također bila jedan od inicijatora podizanja spomenika Marinu Držiću i Franu Supilu te osnivanja Doma Marina Držića. Viđen je zaključio predavanje istaknuvši kako je Matica hrvatska oduvijek gledala na Dubrovnik kao na izvor hrvatske kulture, a dubrovački ogranak imao je ključnu ulogu u očuvanju baštine i razvoju kulturnog života grada.

Nakon povijesnog pregleda dubrovačkog Ogranka, novinar Večernjeg lista Željko Andrijanić predstavio je svoj književni prvijenac Pisma iz vječnosti. Na predstavljanju su, uz autora, sudjelovali Đorđe Obradović, docent s Fakulteta za medije i odnose s javnošću Sveučilišta u Dubrovniku i Ivana Grkeš. Ivana Grkeš istaknula je kako je knjiga stigla poštom kao poklon Ogranku, što je dovelo do odluke da je predstave u sklopu festivala. „Radnja romana djelomično se odvija u Dubrovniku, što je dodatni razlog za ovu promociju“, naglasila je Ivana Grkeš, istaknuvši važnost podrške autorima koji su na početku svog stvaralačkog puta. Obradović je istaknuo emotivnu snagu romana, priznajući da ga je knjiga dirnula do suza. Željko Andrijanić ispričao je kako je roman nastajao tijekom 17 godina. Počeo ga je pisati 2006, kada je na pet stranica izložio priču o novinaru koji doživljava slom i odlučuje napustiti sve. Radeći kao dopisnik iz Mostara u Večernjem listu, paralelno je pisao roman. Pri stvaranju lika u romanu surađivao je sa psihijatrom, a posebno je inspiraciju crpio iz osobnih iskustava.

Što inspirira pisce

Književna tribina Što te žulja? koja je održana kao završni događaj festivala Grad od riječi okupila je autore koji su kroz razgovor s publikom podijelili što ih inspirira i potiče na pisanje. Na tribini su sudjelovali Danijela Crljen, Žarko Dragojević, Maro Mojaš, Barbara Klepić, Marija Lučić i Željko Andrijanić, a tribinu je vodila Ivana Grkeš. Izrazila je posebno zadovoljstvo zbog održavanja tribine, naglasivši kako je uvijek zanima što potiče ljude da pišu te što ih „žulja“. „Okupljeni autori nemaju mnogo toga zajedničkog osim strasti prema pisanju“, izjavila je.

Danijela Crljen, autorica romana Strah od kupine, podijelila je da piše jer je smeta nepravda: „Žuljaju me obiteljski odnosi, pitanje zašto mislimo da su naše odluke naše, a zapravo nisu.“ Najavila je i svoj drugi roman, posve različit od prvog. Maro Mojaš govorio je o svojoj knjizi Smrt/Ljubav, naglasivši kako je izdavanje knjige iznimno intiman čin. Njegova je knjiga tek prva u planiranom serijalu od četiri djela, a nastavak najavljuje sljedeće godine. Žarko Dragojević, autor romana Prolaz na jugoistok, osvrnuo se na problem ubrzanog tempa života zbog kojeg mnogi ne stignu uživati u književnim i umjetničkim djelima. „Nažalost, više tražimo inspiraciju od tehnologije poput ChatGPT-a nego iz stvarne literature“, dodao je. Barbara Klepić, pjesnikinja i autorica zbirke Džepovi od marcipana, istaknula je da joj je poezija osobni izraz. Marija Lučić, autorica zbirke poezije Dubrovnik narančama ozaren, podijelila je kako je pisanje za nju oblik stvaranja i izražavanja dubokih emocija, dok je Željko Andrijanić izrazio zabrinutost zbog prekomjerne upotrebe tehnologije među mladima te izrazio nadu da će mladi autori podići kulturnu scenu na višu razinu.

Festival su financijski podržali Grad Dubrovnik, Ministarstvo kulture i medija RH, Dubrovačko-neretvanska županija, Turistička zajednica grada Dubrovnika i Otok Lokrum. Ogranak Matice hrvatske u Dubrovniku zahvaljuje svim podupirateljima, sudionicima, suradnicima i posjetiteljima koji su svojim prisustvom i doprinosom omogućili uspješan tijek festivala. Njihova podrška pomogla je u stvaranju novog kulturnog prostora u Dubrovniku, a dubrovački Ogranak raduje se budućim zajedničkim projektima i kulturnim inicijativama u Gradu od riječi.